Erdogan precrtao i odbacio Netanjahua

U akciju za zaštitu Palestinca uključila se i prva dama Turske Emina, koja je organizovala samit supruga lidera petnaest islamskih zemalja

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Youtube TGRT Haber TV

Turska je pozdravila privremeni prekid neprijateljstava u Gazi, naročito zato što bi to moglo da odškrine vrata za sprovođenje trajnog rešenja palestinskog problema. Ankara iznova poziva islamske zemlje da se ujedine, da dignu glas protiv izraelske okupacije i „ratnih zločina” koji su poslednjih dana počinjeni u Gazi.

„Mi se nadamo da će ova privremena humanitarna pauza pomoći da se pokrene proces za uspostavljanje trajnog mira u Gazi”, ističu u Ministarstvu spoljnih poslova u Ankari, prenose lokalni mediji. Rešenje krize ne može se postići akcijama jedne ili dve zemlje, potrebna je zajednička strategija koja će biti sprovedena u okviru Organizacije za islamsku saradnju (OIC) i Arapske lige, smatra predsednik Redžep Tajip Erdogan. Ako se postigne dogovor o primirju Ankara je spremna da preuzme ulogu zemlje garanta kako bi se u saradnji s drugim državama sprovelo trajno rešenje palestinskog problema – stvaranjem države u granicima iz 1967. godine, s istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom.

Apeli Ankare očigledno nisu slučajni. Pojedine islamske zemlje još su uzdržane. „Različiti politički i ekonomski interesi blokiraju neke zemlje da se ujedine i da zajedno pomognu Palestincima”, citiraju mediji upozorenje profesora dr Sejada Freda Alatasa, poznavaoca prilika na Bliskom istoku. Neke islamske zemlje, koje slove i kao vodeće, ne mogu da se odupru pritiscima Zapada, pre svega Vašingtona, koji u ovom sukobu bezrezervno podržava izraelsku vladu.

Turski predsednik i ministar spoljnih poslova Hakan Fidan u stalnim su kontaktima s liderima islamskih i drugih zemalja. Erdogan je čak najavio da bi uskoro mogao da se sretne s predsednikom Egipta Abdelom Fatahom el Sisijem, s kojim nije imao kontakte deset godina, ako se izuzme usputno rukovanje na marginama jednog međunarodnog skupa. Pored normalizacije odnosa između Ankare i Kaira, na dnevnom redu će biti i kriza u Gazi, kao i uspostavljanje pravednog rešenja palestinskog problema.

Pored vodećih političara, u ovu akciju uključila se i prva dama Turske Emina Erdogan. Ona je u sultanskoj palati Dolmabahče u Istanbulu organizovala samit supruga lidera petnaest islamskih zemalja: Malezije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Senegala, Libana, Konga i drugih. Tom skupu su se video-porukama obratile supruge vođa još nekoliko islamskih država.

„Nikad se nećemo predati ovom mraku. Šta svet čeka? Odmah treba da zaustavi zločine u Gazi. Uvek ćemo se suprotstavljati diskriminacijskom mentalitetu koji vrednuje ljude, žene i decu po tome odakle dolaze”, poručila je prva dama Turske, koja se već godinama bavi humanitarnim radom.

Sukobi u Gazi još više su poremetili godinama poremećene odnose Ankare i Tel Aviva. „Precrtao sam ime Benjamina Netanjahua i bacio”, rekao je Erdogan, koji poslednjih godina ima bliske odnose s Hamasom i pokušava da se nametne kao zaštitnik Palestinaca u Gazi.

On i premijer Netanjahu, iako su u svojim zemljama na vlasti po dvadeset godina, prvi put su se sreli u septembru na jesenjem zasedanju Generalne skupštine UN u Njujorku. Tada su se dogovorili o međusobnim posetama Tel Avivu, odnosno Ankari. Sad je sve to palo u vodu.

„Rukovao sam se s tim čovekom. Izrael je pokušao da iskoristi moje dobre namere. Međusobni odnosi su mogli da budu drugačiji, ali sada do toga neće doći. Otkazao sam najavljenu posetu Izraelu”, izjavio je turski predsednik.

Predsednik Turske se nije na tome zaustavio: Izrael je priznao da ima atomsku bombu, što predstavlja pretnju za bezbednost i regiona i Turske. Najavio je da će turska diplomatija preduzeti akcije u Savetu bezbednosti UN i u Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju (IAEA) kako bi se izbegla moguća katastrofa zbog ponašanja Tel Aviva.

U Ankari ovim povodom podsećaju na dvolično ponašanje zapadnog sveta: američke sumnje da irački predsednik Sadam Husein ima oružje za masovno uništenje pre dvadeset godina su bile povod za invaziju na tu zemlju. Pokazalo se da to nije tačno, ali za to niko nije odgovarao iako su stradale desetine hiljada građana te zemlje, koja je do temelja razorena, a predsednik Iraka je završio na vešalima.

Izvor: Politika

Komentari (0)

Ostavite komentar

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!