Dodatno dvocifreno povećanje plata u javnom sektoru i dvokratno uvećanje minimalne zarade u toku naredne godine, a ne samo jednokratno na početku godine – to su, ukratko, ideje koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić predočio javnosti, ističući da će na tu temu građanima biti predstavljen plan u narednih mesec ili mesec i po dana, a pre kraja ove godine. Dodao je i da će o tome razmeniti mišljenje sa sindikatima, poslodavcima i stručnim ljudima, kako bi sve to bilo zasnovano „na suštini, a ne na političkim odlukama”.
Da nema ništa sporno, ni zakonski niti u načelu, u tome da se minimalna zarada koriguje dva puta godišnje, podseća Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.
– Sindikati su se u toku ove godine ionako zalagali za korekciju minimalne zarade zbog poremećaja na tržištu i visoke inflacije. Ipak, bez obzira na to kakav će biti privredni rast u narednoj godini i stopa inflacije, korekcija minimalne cene rada jeste nužna, jer minimalna potrošačka korpa i minimalna zarada i dalje nisu na istom nivou – objašnjava Orbović, dodajući da su u prethodnom periodu cene samo rasle, i to značajno više nego zarade, a šta će biti u narednom periodu, niko ne zna.
– Uvek postoji taj faktor iznenađenja. Zato bi u tom slučaju, zbog nepredvidivosti situacije, bilo bolje da se minimalac koriguje dva puta godišnje – ističe on.
Kada je reč o najavi da će u 2024. godini javni sektor zabeležiti dodatno, dvocifreno povećanje plata, Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta u penziji, smatra da to i nije baš dobra poruka.
– Najpre država treba da vidi kako se kreću plate u privatnom sektoru, jer Srbija ionako ima hroničan problem pošto je javni sektor bolje plaćen od realnog. Vlast je predvidela 3,2 odsto rasta BDP-a za narednu godinu, a Fiskalni savet je izrazio sumnju u pogledu verodostojnosti te procene – navodi Madžar, dodajući da bi za ekonomsku stabilnost bio veliki udarac ako bi se Srbija zaletela sa povećanjima dohodaka u javnom sektoru, a da pri tom BDP ne ostvari predviđenu stopu rasta.
– Moramo, u suštini, da znamo sa kakvom se stopom inflacije računa i kakav realni rast inflacija podrazumeva u kombinaciji sa ovim nominalnim rastom. Tek tada možemo da uporedimo tako izračunati realni rast dohodaka sa realnim rastom BDP-a. Ako se ispostavi, a to je mogućno, da realni rast dohodaka bude veći od rasta BDP-a, onda bi to bila „mrka kapa” prilika. To ne bi valjalo, jer bi to bilo forsiranje javnog sektora – uveren je Madžar.
Predsednik Srbije je naveo i da postoji mogućnost za dalje smanjenje radnih poreza, ali i očekuje da ako to budu povoljnosti za poslodavce, onda će se i deo njihovih prihoda preliti na radnike.
Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije, smatra da će tako i biti – ako bude mogućnosti za to.
– Ipak, sve mi se čini da je to ponajviše politička odluka, ali pozdravljam mišljenje. Ukoliko naša privreda bude rasla na nivou od 2,5 odsto do 3,5 odsto, što su i neka očekivanja, onda se pitam da li ima dovoljno prostora za podizanje plata u javnom sektoru i za koliko one treba da budu podignute – ističe Atanacković, dodajući da ako inflacija bude bez oscilacija u narednoj godini, onda i nema nikakve potrebe povećavati minimalac u dva navrata.
Komentari (0)