Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi je dan posvećen dobrovoljnom davanju krvi. Obeležava se 14. juna, na dan kada je rođen austrijski biolog Karl Landšajner (1868-1943), koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod čoveka, za šta je 1930. godine dobio Nobelovu nagradu.
Krv i krvni derivati predstavljaju lek za pacijente i neophodni su da bi neko bio izlečen i da bi nečiji život bio spašen. Dobrovoljno davanje krvi je najpoznatiji i najčešći vid javnog označavanja humanosti jer time što se da krv, pomaže se nekome kome je jako potrebna. Suština svih davanja krvi je da se skupi dovoljna količina sigurne krvi i da postignemo da pacijenta čeka krv, a ne da oni čekaju krv.
Sve zdrave osobe muškog i ženskog pola stare od 18 do 65 godina mogu dati krv, ukoliko zadovoljavaju medicinske kriterijume posle laboratorijskog i lekarskog pregleda.
Prosečna odrasla osoba ima 70 ml krvi na kilogram telesne težine. Osoba od 70 kg ima oko 5 do 5,5 litara krvi. Može da se da trinaesti deo od ukuone količine tj. do 450 ml krvi.
Vreme da se nadoknadi “tečni” deo krvi iz rezervi je tridesetak minuta, a ćelijski elementi za 30 do 60 dana. Dnevno se stvori 50ml nove krvi i isto toliko razgradi. Stvaranje krvi u kostnoj srži može da se poveća 6 puta (6×50 ml=300 ml dnevno), što znači da data količina krvi teorijski, može da se obnoviza jedan i po dan.Najsporije se nadoknađuje gvožđe koje ulazi u sastav svakog crvenog krvnog zrnca. Zato je razmak između dva davanja 3 do 4 meseca.
Jedini medicinski propis nakon davanja krvi je da se popije dovoljno tečnosti. Ishrana i fizičke aktivnosti su uobičajene. Posle davanja krvi ne treba pušiti 2 sata, a sati ne treba raditi pored nežaštićenih opasnih aparata i mašina.
Krv se daje iz vene u pregibu lakta gde je ubod najmanje bolan. Komplikacije u vezi sa davanjem krvi ne postoje. Nivo rada transfuzioloških ustanova je takav da visoko stručan i obučen kadar obezbeđuje maksimalnu sigurnost davaocu.Celokupan materijal za uzimanje krvi je sterilan, apirogen i za jednokratnu upotrebu.
Višestruko davanje krvi nije opasno i ne dovodi do povećanja ili gubitka težine, ne povećava niti smanjuje apetit, ne smanjuje niti povećava radnu sposobnost.
Postoji nekoliko stotina naslednih svojstava- krvno grupnih antigena, svrstanih u dvadesetak krvno grupnih sistema kao što su: ABO, Rh i drugi.Krvne grupe su biološka nasledna svojstva i nalaze se na membrani krvnih i većine drugih ćelija u organizmu. Za transfuziju, kao vid transplantacije tkiva, najvažnije su ABO i Rh jer bez podataka o njima se ne sme upotrebiti ni jedna jedinica krvi. Zastupljenost krvnih grupa u našoj populaciji je: A- 41%, O- 39%, B-15%, AB- 5%, Rh + 85%, Rh – 15%.
Ukoliko želite da date krv to možete uraditi u Institutu za transfuziju krvi Srbije, Svetog Save 39, Beograd
– radnim danima od 07 č do 19 časova
– subotom i praznicima od 08 č do 15 časova
Služba za transfuziologiju krvi KBC Zemun, Vukova 9, Beograd
– radnim danima od 07:00 č do 17:00 časova
Institutu za transfuziologiju i hemobiologiju VMA, Crnotravska 17, Beograd
– radnim danima od 07:30 č do 14:30 časova
Voždovac, Studentski dom “4. april” 11-16 časova
Novi Beograd, Raiffeisen Banka 10-14 časova
Novi Beograd, Studentski dom “Studentski grad”, Dom kulture 11-15.30 časova
Šabac
Kulturni centar 9-15 časova
Komentari (0)