Približavanje Londona i Brisela: Pravi reset ili Potemkinovo selo?

London i Brisel pregovarali su mesecima o tri sporazuma

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/ Oskar-Młodziński

Ako je suditi po naslovu na portalu Bi-Bi-Sija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija postigli su istorijski sporazum, a Brisel i London deluju bliže nego ikada posle Bregzita.

Britanske medije preplavile su fotografije britanskog premijera Endija Barnama kako prepliće ruke sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i prvim čovekom Evropskog saveta Antonijom Kostom.

Za one, koji ne čitaju dalje od naslova i podnaslova, a to je ogroman broj građana u vreme Tik-Toka i kratke video forme, čini se da se Ujedinjeno Kraljevstvo vratilo u okrilje Evropske unije.

Istina je daleko prozaičnija. London i Brisel pregovarali su mesecima o tri sporazuma, koji, iako su pompezno najavljeni kao dogovoreni, u stvari to nisu, te se njihova primena, ukoliko do nje uopšte bude došlo, očekuje u najboljem slučaju tek 2028. godine.

Šta je dogovoreno?

Prvi sporazum sa Briselom važan je za poljoprivrednike, jer olakšava trgovinu biljnim, mesnim i mlečnim proizvodima, kao i cvećem preko Lamanša.

Britanija pristaje da poštuje evropske regulative o bezbednosti hrane u čijem donošenju nema pravo da učestvuje.

To se direktno kosi, naglašavaju konzervativci Kemi Bejdenok i reformisti Najdžela Faraža, sa razlozima za Bregzit od kojih je primarni suverenitet Ujedinjenog Kraljevstva u donošenju sopstvene zakonske regulative.

Posle velikog lobiranja među zemljama severne Evrope, Ujedinjenom Kraljevstvu biće dozvoljeno da prisustvuje razgovorima o regulativima, koje se tiču poljoprivrednih proizvoda od britanskog interesa.

Prisustvo podrazumeva nemo posmatranje evropskih dogovora bez ikakvog učešća ili prava glasa.

Zato će premijer Barnam morati da uposli sav svoj šarm kako bi taj sporazum “prodao” čak i centru i levici političkog spektra, jer niko ne voli da bude optužen da podriva državni suverenitet.

Dobra vest za ulicu Dauning broj 10 je ta što, čak i ukoliko sporazum bude stupio na snagu, to se ne može dogoditi pre 1. marta 2028. godine u najoptimističnijem scenariju.

Dakle, ima se vremena za ofanzivu Barnamovog severnjačkog šarma.

Drugi sporazum sa Briselom dobar je za obe strane pošto ponovo uspostavlja međusobnu trgovinu kvotama ispuštanja štetnih gasova u atmosferu.

Ta prilično cinična globalna praksa omogućava zemljama zagađivačima da “trguju” ekološkim kvotama sa zemljama, koje ne štete čovekovoj okolini u tolikoj meri.

U praksi to znači da Brisel i London ne moraju da globe jedni druge kada trguju proizvodima poput čelika, đubriva i, što je najvažnije, električnom energijom, koja nije dobijena iz obnovljivih izvora.

Za London sporazum znači, iznad svega, povećani izvoz “zelene” električne energije sa farmi vetrenjača u Severnom moru.

Za ovaj sporazum posebno su zainteresovane Nemačka, Belgija, Holandija, Danska i Luksemburg.

Međutim, u zamenu za nesmetan pristup evropskom tržištu električne energije, Britanija će morati da uplaćuje doprinos u budžet Brisela, namenjen najsiromašnijim evropskim regijama.

Koliki će on biti, nije objavljeno. Ta informacija je na nož dočekana u Velsu i na severu Engleske, koji su pre bregzita bile među najsiromašnijim evropskim regijama, te su se nadali da će istupanje iz Unije preusmeriti doprinose u njihove kase.

Zato taj sporazum samo može da ojača vladavinu nacionalističkog Plejd Kumrija u Velsu, a oslabi vlast laburista u teškom mukom osvojenim opštinama na severu Engleske, koje su privremeno pale u ruke reformista upravo zbog ovakvih problema.

I ovde treba naglasiti da sporazum neće stupiti na snagu pre 2028. godine, te je sve dogovoreno na dugom štapu.

Najzad, treći dokument, dogovoren sa Briselom, trebalo je da bude perjanica na evropskom šeširu Endija Barnama.

Sporazum bi omogućio da stotinu hiljada mladih Britanaca sa jedne i Evropljana sa druge strane, žive, rade i studiraju sa druge strane Lamanša u periodu do tri godine.

Sama Ursula fon der Lajen, koja je studirala je na London School of Economics, opisala je dogovor kao “emotivan”.

Međutim, ništa u suštini nije dogovoreno. Kamen spoticanja je cena studiranja.

Evropljani zahtevaju da njihovi studenti u Britaniji plaćaju studije po istoj ceni kao i Britanci što je nešto manje od deset hiljada funti godišnje.

Cene za strance su četiri do pet puta veće.

Britanski Univerziteti protive se takvom dogovoru, te se pregovori nastavljaju uprkos pompeznim najavama da je sporazum postignut.

Brisel uslovljava potpisivanje sva tri sporazuma rešavanjem ovog pitanja.

Dakle, možemo da zaključimo da ništa nije dogovoreno, a i ono što jeste, neće stupiti na snagu pre početka 2028. godine.

Debata o Bregzitu

Time se nameće pitanje šta je onda svrha osmeha, držanja za ruke i zaklinjanja na prijateljstvo.

Odgovor nam pruža organizacija “Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropi, koja se menja”, koja predstavlja trust analitičara, izuzetno bliskim premijeru Barnamu.

U svom nedeljnom biltenu za saradnike, ovi analitičari tvrde da premijer u stvari želi da ponovo pokrene svenacionalnu debatu o bregzitu i time ostvari san svakoga ko je glasao protiv izlaska iz Evropske unije.

Čak i evrofilni analitičari svesni su da je teško biračkom telu “prodati” priču o povratku u Evropsku uniju u trenutku kada Britanija beleži privredni rast od 1,6 odsto, dok Evropljani nikako da se domognu tog jednog procenta, te se ekonomija na kontinentu može opisati samo kao stagnirajuća.

I dok je laburistima bliski radio El-Bi-Si juče ceo dan sa slušaocima razgovarao o “pokretanju debate” o Bregzitu predstavljajući Evropu kao zemlju snova, Bi-Bi-Si, takođe poslovično levo orijentisan, iznenadio je objavljivanjem intervjua sa bivšom premijerkom Terezom Mej.

Ona je, iako je glasala protiv Bregzita, mukotrpno tokom tri godine ispregovarala devedeset odsto sporazuma o izlasku iz Evropske unije.

Nije ga doduše dovela do kraja. To je učinio njen naslednik Boris Džonson, koji je za Bregzit dobio mandat ogromne većine građana na prevremenim izborima.

Mejova smatra da Barnam tapše birače po ramenu i govori im: “Sećate se referenduma? Loše ste glasali, zar ne? Sad se lepo vratite i glasajte kako treba”.

Bivša premijerka podseća kolegu da je “Bregzit završen”.

“Prihvati tu činjenicu i idi dalje”, poručuje Barnamu sada baronesa Tereza Mej.

Izvor:

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar