Nemci smanjuju broj radnika iz Srbije

Organizacije nemačkih poslodavaca upozoravaju da će ova odluka imati negativne posledice po nemačku privredu

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/ ian kelsall

Vlada Nemačke početkom meseca usvojila je predlog da se godišnja kvota za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana smanji sa 50.000 na 25.000.

Reč je o odluci koja je već bila najavljena u koalicionom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata, pre formiranja vlade. Da bi izmena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, odnosno institucije koja predstavlja 16 nemačkih saveznih pokrajina. Glasanje je zakazano za 18. decembar.

Međutim, organizacije nemačkih poslodavaca upozoravaju da će ova odluka imati negativne posledice po nemačku privredu, posebno po građevinski sektor, u kojem, kako navode, već nedostaje značajan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja, pišu Nezavisne novine.

Zašto nemačka vlada smanjuje kvote uprkos nedostatku radnika?

Kada je reč o ovoj meri, zanimljivo je da se protiv njenog uvođenja mogu pronaći protivnici i među konzervativcima i među socijaldemokratama, ali iz različitih razloga, odnosno zbog različitih ideoloških opredeljenja.

Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i obično nastoje da usvajaju zakone koji će koristiti nemačkoj privredi. S druge strane, socijaldemokrate se zalažu za Nemačku koja će biti otvorena za kontrolisan priliv migranata.

Međutim, u Nemačkoj je tokom proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njenog uspona bila je migrantska kriza iz 2015. godine, čije se posledice osećaju i danas.

Mnogi u Nemačkoj smatraju da je jedna od najvećih grešaka, inače veoma popularne bivše savezne kancelarke Angele Merkel, tokom njenog mandata bila odluka da otvori nemačke granice za više od milion migranata sa Bliskog istoka, kao i iz južne i centralne Azije.

Kada je Fridrih Merc, lider nemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih ključnih obećanja bilo je da će promeniti migrantsku politiku i uvesti strožu kontrolu granica.

Jedna od brojnih mera predloženih u tom pravcu jeste i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, iako se, kao što smo naveli, deo članstva obeju vladajućih stranaka načelno protivi takvoj meri.

Građevinskoj industriji moglo bi da nedostaje još 9.000 radnika

Kako piše Bau, nemački medij specijalizovan za građevinsku industriju, ukoliko ovo pravilo stupi na snagu, moglo bi da ima veoma ozbiljne posledice po taj sektor.

Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Milera, generalnog direktora Glavnog udruženja nemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo da nedostaje gotovo 9.000 neophodnih radnika.

Prema njegovim rečima, te radnike teško je zameniti domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih sektora, jer mnogi od onih kojima će biti uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.

Na nemačkom tržištu rada već nedostaje radnika sa odgovarajućim kvalifikacijama, posebno za poslove na čeličnim i betonskim konstrukcijama.

Miler je rekao da je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u penziju.

Radnici zaposleni na osnovu Uredbe o Zapadnom Balkanu, kako je naveo, omogućavaju da se radovi na gradilištima odvijaju bez prekida.

Smanjenje njihovog broja moglo bi da dovede do kašnjenja i povećanja troškova u stanogradnji i realizaciji infrastrukturnih projekata, kao i do usporavanja privredne aktivnosti u lokalnim sredinama.

Miler je pritom podsetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima nemačke vlade, navedenim u koalicionom sporazumu.

Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš

Sličnu ocenu iznelo je i Centralno udruženje nemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u nemačkom građevinskom sektoru ima strani pasoš.

Kako je istakao Feliks Paklepa, direktor ovog udruženja, ako Nemačka želi da gradi stanove, obnavlja mostove i širi energetske mreže, ne može istovremeno da ograničava dolazak radnika koji izvode te radove.

“Oko 35 odsto svih do sada izdatih viza po osnovu Uredbe o Zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim firmama. Za dobijanje saglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 odsto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obavezno socijalno osiguranje. Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza“, navodi “Bau”.

Izvor: Nezavisne

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar

Izdvojeno za vas