Na prvi pogled deluje neobično – ljudi odlaze u šumu, biraju određeno stablo, naslanjaju se na njega ili ga grle, a za vođeno iskustvo ponekad i plaćaju. Praksa se naziva dendroterapija, a njeni zagovornici drveću pripisuju različite efekte na telo i raspoloženje. Ipak, iza popularne ideje o “lekovitoj energiji drveta” kriju se dve prilično različite priče. Jedna pripada alternativnoj medicini, a druga ima mnogo čvršću, naučnu osnovu.

Šta ljudi zapravo plaćaju?
Dendroterapija se kod nas opisuje kao oblik narodne ili alternativne medicine koji uključuje kontakt sa drvećem, boravak u šumi, disanje, opuštanje, a ponekad i izbor “odgovarajućeg” stabla.
U Srbiji postoje i plaćene dendroterapijske šetnje. Jedan domaći sajt navodi osnovni tretman sa tri stabla po ceni od 999 dinara, dok se dodatne šetnje i druge usluge posebno naplaćuju.
Slična praksa u inostranstvu češće nosi naziv “šumska terapija” ili “forest bathing”. U Sloveniji se, na primer, nude vođene sesije od dva do tri sata po cenama od oko 35 do 65 evra po osobi.

jcomp
Da li drvo zaista “leči”?
Tu nastaje važna razlika. Tvrdnje da određeno drvo prenosi posebnu energiju, “izvlači negativnu energiju” ili deluje na konkretne bolesti nemaju čvrstu naučnu potvrdu.
Sa druge strane, boravak u šumi zaista može povoljno da utiče na psihičko stanje. Sistematski pregled i meta-analiza iz 2026. godine pokazali su da je “shinrin-yoku”, odnosno boravak u šumskom okruženju, bio povezan sa nižim pulsom, manjom napetošću i manjim osećajem potištenosti.

Još jedna velika analiza iz 2026. godine obuhvatila je istraživanja takvim vidom terapije i pronašla je smanjenje stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresije.
Međutim, te studije uglavnom ispituju šetnju, odmor, disanje, pažnju usmerenu na prirodu i boravak među drvećem, a ne samu ideju da zagrljaj određenog stabla prenosi posebnu “lekovitu energiju”.
Zato ljudi koji plate dendroterapiju mogu zaista da osete smirenje i rasterećenje. Samo se radi o tome da je naučno objašnjenje mnogo prizemnije od mistične priče – šuma, sporiji ritam, manje buke, kretanje i usmeravanje pažnje na prirodu mogu da utiču na stres i raspoloženje, dok posebna moć pojedinačnog drveta za sada ostaje stvar verovanja.







Komentari (0)