Izveštaj Svetske banke: Srbija pokazala značajnu otpornost na šokove spolja, javni dug ispod 50 odsto BDP

Ističe se i da je dublja integracija Srbije u evropske lance vrednosti doprinela većem prilivu stranih investicija, rastu izvoza, otvaranju novih radnih mesta i višim stopama rasta u poređenju sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Youtube printscreen/ FRANCE 24 English

Svetska banka je u danas objavljenom izveštaju saopštila da je privreda Srbije pokazala značajnu otpornost na nedavne spoljne šokove, pre svega zahvaljujući odgovornoj fiskalnoj politici i naporima države da smanji javni dug.

U dokumentu se navodi da je ekonomski rast podstaknut ličnom potrošnjom, investicijama, povećanom stopom aktivnosti radne snage i niskom nezaposlenošću.

Prema podacima SB, javni dug Srbije sada je ispod 50 odsto BDP-a, dok je zemlja prvi put dobila investicioni kreditni rejting tokom 2024. godine.

Ističe se i da je dublja integracija Srbije u evropske lance vrednosti doprinela većem prilivu stranih investicija, rastu izvoza, otvaranju novih radnih mesta i višim stopama rasta u poređenju sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

– Ipak, performanse Srbije manje su povoljne kada se uporede sa novim članicama EU. Srbija posebno zaostaje po pitanju produktivnosti preduzeća i kvalitetu pružanja javnih usluga i institucija, – navodi Svetska banka.

Novi izveštaj, pod nazivom “Održiva fiskalna politika za Srbiju visokog dohotka“, donosi preporuke javnih politika koje bi trebalo da podrže Srbiju na putu ka članstvu u EU i statusu zemlje visokog dohotka, uz povećanje otpornosti na demografske promene, rodni jaz i klimatske rizike.

Kao ključni predlozi ističu se:

  • intenziviranje borbe protiv neformalne ekonomije, procenjene na oko 33 odsto BDP-a, uz poseban akcenat na ubrzano uvođenje bezgotovinskih plaćanja;

  • uvođenje poreza na emisije ugljenika kao odgovor na primenu evropskog CBAM mehanizma, kako bi se prihodi od usklađivanja cena zadržali u zemlji i reinvestirali u sektore važ­ne za zelenu tranziciju;

  • sprovođenje kratkoročnih i dugoročnih mera čiji bi kombinovani efekat iznosio oko sedam odsto BDP-a kroz povećanje prihoda, fiskalne uštede i veću efikasnost.

BONUS VIDEO:

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar