Za Đilasove medije “peti oktobar”, a evo KO stoji iza haosa u Kazahstanu: Isplivali svi detalji (FOTO)

Situacija u Kazahstanu je mnogo veća stvar nego što zapadni mediji govore

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: TANJUG/AP Photo/Vladimir Tretyakov, Printscreen

Protesti u u Kazahstanu, koji su se pretvorili u okršaj između policajaca i demonstranata, eskalirali su u praktično građanski rat u kome je 26 osoba poginulo, a 26 ih je povređeno.

Dok ceo svet u nemilici gleda na situaciju u Kazahstanu, pojedini mediji u Srbiji, koji se nalaze pod uređivačkom kontrolom lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, navijaju za najgori scenario u zemlji i celu situaciju porede sa onim što se desilo 5. oktobra u Srbiji 2000. godine.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Sada je otkriveno ko stoji iza protesta u Kazahstanu: Odbrana slobode mirnog okupljanja, Odbrana ljudskih prava, Podsticanje aktivne i angažovane omladine, Zagovaranje ljudskih prava, Nezavisne vesti i komentari, Promovisanje i odbrana civilnog društva, Promovisanje nezavisnih medija, Škola ljudskih prava, Promovisanje istorijskog pamćenj.

Naime, ovo su samo neke od organizacija koje finansira Nacionalni fond za demokratiju, organizacija sa sedištem u SAD osnovana 1983. godine. Fond dobija najveći deo finansijskih sredstava od Kongresa i Ministarstva inostranih poslova SAD.

Istraživač Klint Erlih izneo je svoje viđenje situacije.

– Situacija u Kazahstanu je mnogo veća stvar nego što zapadni mediji govore. Verujem da to značajno povećava rizik od sukoba NATO-Rusija.

Prvo, šta se dešava u Kazahstanu? Masovni protesti i antivladino nasilje odneli su desetine mrtvih. Rusija raspoređuje 3.000 padobranaca nakon što su kazahstanske snage bezbednosti pregazile. Najveći grad Almati izgleda kao ratna zona.

Da bismo razumeli zašto je Rusija spremna da rasporedi trupe u Kazahstanu, od ključne je važnosti razumeti dubinu vitalnih ruskih nacionalnih interesa unutar zemlje. Ovo nije bilo koja bivša sovjetska republika. Za Rusiju je gotovo jednako važno kao Belorusija ili Ukrajina.

Prvo, Rusija i Kazahstan imaju najveću neprekidnu kopnenu granicu na planeti Zemlji. Ako se Kazahstan destabilizuje, značajan deo od 19 miliona stanovnika zemlje mogao bi da postane izbeglice koje teku preko granice. Rusija nije voljna da dozvoli da se to dogodi.

Drugo, otprilike jedna četvrtina stanovništva Kazahstana su etnički Rusi. Kazahstanski nacionalisti su većinom muslimani, koji su negodovani protiv pravoslavno-hrišćanske ruske manjine. Rusija veruje da bi građanski rat povlačio za sobom netrivijalan rizik od antiruskog etničkog čišćenja.

Treće, kosmodrom Bajkonur u Kazahstanu bio je srce sovjetskog svemirskog programa. Rusija ga i dalje koristi kao svoj primarni kosmičko lansiranje. Kosmodrom Vostočni na ruskom Dalekom istoku će smanjiti tu zavisnost, ali još uvek nije potpun.

Četvrto, Rusija sprovodi svoje testiranje antibalističke rakete na poligonu Sari-Šagan u Kazahstanu. Ovde se odvija stalni razvoj sistema S-550 ABM, jednog od temelja ruske nacionalne bezbednosti.

Peto, ciklus nuklearnog goriva u Rusiji je blisko povezan sa Kazahstanom. U zemlji su aktivne operacije iskopavanja uranijuma koje podržava Rusija. Uranijum iz Kazahstana se obogaćuje u Novouralsku u Rusiji, a zatim se vraća u Kazahstan za upotrebu u kineskim sklopovima nuklearnog goriva – istakao je on.

Podsetimo, situacija u Kazahstanu se stabilizuje nakon višednevnih nemira koji su eskalirali u brutalne sukobe sa snagama bezbednosti.

Predsednik Kazahstana Kasim Džomart Tokajev obratio se građanima i upozorio da je vojska dobila naređenje da “otvori vatru bez upozorenja” i odbacio mogućnost pregovora sa, kako je naveo, “naoružanim i obučavanim banditima”, prenosi TAS S.

Vlasti su uvele oštre bezbednosne mere u najvećim gradovima, a snage Organizacije kolektivne bezbednosti započele su mirovnu operaciju.

U međuvremenu ponovo je uspostavljen kablovski pristup internetu u glavnom gradu Nursultanu koji je bio u prekidu od petka, ali mobilni internet i dalje ne funkcioniše.

BONUS VIDEO: 



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar