KROZ OBJEKTIV

Karađorđevići na britanskom TRONU? Otkrivamo koji su u redu za nasleđivanje i kakve ŠANSE imaju (VIDEO)

U ekskluzivnom razgovoru za Objektiv Dragomir Acović, bivši predsednik Krunskog saveta, objašnjava kako funkcioniše princip nasleđivanja

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Objektiv.rs/Maša Banđur, Youtube/Printscreen, Unsplash/Annie Sprat

Dešavanja u vezi sa britanskom kraljevskom kućom su oduvek bila zanimljiva celom svetu. Dobro je poznata činjenica da je britanski princ Čarls jedan od prinčeva koji najduže čeka na presto. Prvi u redu za nasledstvo krune na tom mestu je od februara 1952, a pre 10 godina je oborio rekord svog čukun-dede, Edvarda VII, koji je čekao na tron 59 godina.

Manje je poznato da pravo na britanski tron polažu i monarsi koji nisu iz Velike Britanije, ali su u krvnom srodstvu sa dinastijom Vindzor. Među njima su i članovi naše dinastije Karađorđević, a o tome je za Objektiv govorio Dragomir Acović, koji je kao član Krunskog saveta jedan od najupućenijih u stanje stvari.

Foto: Pixabay/Chris Hudson

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Bliske veze između naše dinastije Karađorđević i Vindzora su uspostavljene nakon izbijanja Prvog svetskog rata, u kojem su Srbija i Velika Britanija bile saveznice. Tadašnji regent Aleksandar se 1922, godinu dana nakon što je postao kralj, oženio princezom Marijom, ćerkom rumunskog kralja Ferdinanda, i upravo je taj brak učvrstio vezu sa engleskim dvorom. Ona je bila u bliskoj rodbinskoj vezi sa britanskom vladarskom porodicom kao unuka Alfreda, vojvode od Edinburga, inače drugog sina britanske kraljice Viktorije.

Foto: royalfamily.org

Prvi sin kralja Aleksandra I i kraljice Marije, Petar II Karađorđević, bio je praunuk britanske kraljice Viktorije, a krstili su ga britanski kralj Džordž VI i Elizabeta Bouz-Lajon, kraljica majka. Nakon Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije kralj Petar II je bio prinuđen da emigrira, prvo u Grčku i Egipat, a zatim u London. Tamo se 1944. oženio princezom Aleksandrom od Grčke i Danske, a naredne godine su dobili sina Aleksandra II, sadašnjeg stanovnika Belog dvora.

O ovim temama razgovarali smo sa Dragomirom Acovićem, članom i doskorašnjim predsednikom Krunskog saveta.

Da li članovi porodice Karađorđević imaju pravo na britansku krunu, i na kojem se mestu nalaze u naslednom nizu? Šta treba da se desi da mi dođemo do prestola?

–  Imaju pravo, ali je problem u specifičnostima pravila i zakona koji određuju pitanje nasleđa. Kada se prestolonaslednik Aleksandar prvi put oženio, princezom od Brazila i Portugala (rimokatolkinjom) on lično je brisan iz reda nasleđa. Međutim, to se ne odnosi na decu, ukoliko nisu kršena kao katolici. Tako da su, kada su rođeni prinčevi Petar, Filip i Aleksandar, oni su ponovo stali u red naslednika. Šanse da dođu do britanske krune nisu velike, ali to je ipak nešto što pokazuje i porodičnu pripadnost, ali i krug onih koji mogu njih (i obrnuto) zvati svojima. Oni jesu u redu nasleđa prestola, i u trenutku kada su bili najbliži bili su negde između 60. i 70. mesta, a pretpostavljam da sada nisu bliže od 90. – objasnio je Acović.

Da li je tačno da imamo pravo na rusku krunu?

–  Pitanje nasledstva ruske krune je mnogo komplikovanije. Ruski presto ne mogu da naslede oni koji su se oženili osobom koja pre veridbe nije prešla u pravoslavnu veru. Druga ekskluzivna klauzula je da ne može da nasledi ruski presto onaj ko se oženio osobom koja nema vladarsko pravo rođenja. Nakon Oktobarske revolucije je postojala inicijativa među ruskim emigrantima, koju je čak u jednom trenutku na neki način podržala i ruska crkva u emigraciji, da se ponudi kralju Aleksandru carski presto Rusije, ako ona to jednog dana ponovo postane.

Šta se dogodilo sa tom idejom, da li dinastija Karađorđevića ima pravo na još neki evropski presto, šta misli o Titu i komunizmu, kao i o seriji o seriji “Aleksandar od Jugoslavije” i filmu “Kralj Petar I”, pogledajte u ekskluzivnoj izjavi za Objektiv.

Novinar: Ivan Marinković

Snimatelj/montažer: Stefan Kojić

Fotograf: Maša Banđur



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar