Profesorska kolonija dobila status zaštićene kulturno-istorijske celine

Zaštićena kulturno-istorijska celina oslanja se na ulice Cvijićevu i Čarlija Čaplina, a obuhvata prostor od 10 hektara i 77 ari

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Youtube printscreen

Odlukom Vlade Srbije Profesorska kolonija u Beogradu utvrđena je za prostornu kulturno-istorijsku celinu, objavljeno je u Službenom glasniku.

Zaštićena kulturno-istorijska celina oslanja se na ulice Cvijićevu i Čarlija Čaplina, a obuhvata prostor od 10 hektara i 77 ari.

Profesorska kolonija predstavlja celovitu i jedinstvenu urbanu celinu koja je u najvećem delu izvedena u skladu sa teorijom i praksom izgradnje vrtnih gradova, navodi se u odluci.

Od kraja treće decenije 20. veka kada je nastala uspela je da zadrži osnovne, autentične karakteristike i vrednosti – čime se izdvaja kao zasebna urbana celina u okviru Beograd, koja poseduje kulturno-istorijske i arhitektonsko-urbanističke vrednosti.

Koncepcija vrtnih gradova zasnovana je na idejama Ebznera Hauarda a u našoj sredini narodčito je propagirao opštinski arhtekta Jan Dubovi.

U Profesorskoj koloniji su i nepokretna kulturna dobra: Memorijalni muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Kuća Milutina Milankovića i Vila Prendić.

U doba nastanka Profesorske, Beograd je dobio i Činovničku koloniju na Voždovcu, Železničku na Topčiderskom brdu i Radničku koloniju kod Topovskih šupa na Autokomandi.



Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar