Crtani film “Negde u zemlji snova” je pogledalo skoro svako dete u Srbiji, i svima nama je ostalo urezan u sećanje. Ovo predstavlja jedan od najtužnijih filmova, ali mnogi ne znaju da crtani skriva tužnu životnu priču svog tvorca.
Naime, stvorio ga je legendarni Maks Flajšer. Ovaj amerikanac poljskog porekla se smatra jednim od tri pionira animacije u Americi, pored Vinzora Makeja i Volta Diznija.Međutim, nije samo bio animator i producent, već je bio i pronalazač više od trideset sprava za crtanje.
“Negde u zemlji snova” predstavlja odu njegovom detinjstvu. Porodica Flajšer, koja je imala šetoro dece je došla iz Krakova u Ameriku 1887. godine. Čim su se doselili normalno su živeli, sve dok njihov otac nije izgubio posao. To ih je primoralo da se presele, kako bi uštedeli novac u Braunsvil -siromašni jevrejski deo Njujorka. Tamo je Maks već kao tinejdžer krenuo da se bavi animacijom, kako bi izdržavao porodicu. I tokom Velike depresije je nastao ovaj rad koji je jedan od najuticajnijih crtaća-a iza priče se kriju dva brata, Maks i Dejv, koje je upravo crtački dar izdigao iz bede.
Braća Flajšer su napravili i prvi zvučni crtani. Njihovi najpoznatiji radovi na animiranim filmovi su: “Sinbad Moreplovac”, “Beti Bup”, “Mornar Popaj” i rad na prvoj animiranoj seriji “Supermen”.
Flajšer je izumeo Rotoskop, što mu je omogućilo da napravi realističnu animaciju, prvi veći pomak od Makejovih radova. Do 1914. godine pojavljivali su se komercijalni crtani filmovi u bioskopima, ali Flajšer stvara pravu revoluciju u svetu animacije.
Komentari (0)