NBS objavila izveštaj: Evo kolika će biti prosečna inflacija u 2026, a kolika u 2027. godini

Ovo je novembarski izveštaj

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen Youtube/Ušće Media

Prosečna inflacija u Srbiji će ove godine iznositi 3,2 odsto, a u 2027. godini 4,9 odsto, pri čemu bi vrhunac trebalo da dostigne u trećem tromesečju, pre svega zbog efekta niske baze kod cena voća i povrća iz ove godine, navedeno je u danas objavljenom novembarskom Izveštaju o inflaciji Narodne banke Srbije.

NBS je, prema prethodnoj projekciji, takođe očekivala da će inflacija biti 3,2 odsto u 2026. godini, a u 2027. godini 4,3 odsto.

Inflacija će se tokom 2027. godine, saopštila je NBS, uglavnom kretati iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, a povratak u granice cilja trebalo bi da usledi krajem te godine.

– Očekujemo da će u suprotnom smeru delovati usporavanje bazne inflacije, usled slabljenja troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i usporavanja rasta realnih zarada – navela je NBS.

Takođe kažu da su navedeni faktori u najvećoj meri i opredelili odluku Narodne banke Srbije da na novembarskoj sednici poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 6,0 odsto.

– Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu povećana je sa 3,2 odsto na 3,5 odsto, usled boljeg ostvarenja u prva tri tromesečja u odnosu na očekivanja. Istovremeno, zbog više ovogodišnje baze, produženog trajanja energetskog šoka i još uvek prisutnih geopolitičkih tenzija, projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda za 2027. godinu korigovana je naniže, sa 4,5 na 4 odsto – navodi se u izveštaju.

Kako je navedeno, uslovi u međunarodnom okruženju ostali su izazovni, usled nastavka geopolitičkih tenzija i produženog trajanja sukoba na Bliskom istoku.

– Suprotno očekivanjima o postepenom padu svetskih cena energenata u skladu s kretanjem fjučersa, one su ponovo porasle, što se prenelo i na cene drugih primarnih proizvoda. To je za posledicu imalo i korekciju naviše globalne inflacije za narednu godinu, prema oceni Međunarodnog monetarnog fonda i drugih relevantnih međunarodnih institucija, kao i višu ocenu inflacije u zoni evra, našem najznačajnijem trgovinskom partneru – dodaje se u saopštenju.

Zbog toga su i vodeće centralne banke, Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi, revidirale svoje projekcije inflacije i zaoštrile monetarnu politiku.

U izveštaju se navodi i da je, u uslovima nastavka rasta svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda i sporijeg pada ovih cena u narednom periodu od očekivanog, u kombinaciji s višom uvoznom inflacijom i nešto bržim rastom realnih zarada od prethodno očekivanog, novembarska srednjoročna projekcija inflacije Narodne banke Srbije za narednu godinu viša nego u avgustu.

Za razliku od prethodnog perioda, navodi se, kada su inflatorni efekti energetskog šoka bili ograničeni, nova projekcija inflacije ukazuje na rizik od njihovog produženog delovanja i prelivanja na ostale cene.

– U uslovima snažnije domaće tražnje i bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog, povećan je i rizik od sekundarnih efekata na inflaciju. Zbog toga je Izvršni odbor ocenio da je zaoštravanje monetarnih uslova potrebno radi ograničavanja inflatornih pritisaka i obezbeđivanja povratka inflacije u granice cilja u srednjem roku – dodaje se u izveštaju.

U periodu od prethodnog izveštaja međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je da se kreće u granicama cilja Narodne banke Srbije.

– Tokom jula i avgusta nalazila se ispod centralne vrednosti cilja, čemu je najviše doprineo izuzetno dobar ovogodišnji rod voća i povrća. U septembru je povećana na 4,1 odsto, pre svega usled efekta niske baze kod cena prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije, kao i rasta cena naftnih derivata – navedeno je u izveštaju.

U oktobru je inflacija dostigla 4,4 odsto međugodišnje, usled nastavka poskupljenja naftnih derivata i rasta cena hrane.

Cene hrane i bezalkoholnih pića, međugodišnje posmatrano, posle više od godinu dana prvi put su zabeležile rast, koji je u proseku iznosio 1,2 odsto.

Inflaciona očekivanja finansijskog sektora za godinu dana unapred prethodnih meseci beležila su umereni rast, ali su i dalje u granicama cilja, dok su srednjoročna očekivanja i dalje usidrena oko centralne vrednosti cilja od tri odsto.

Narodna banka Srbije očekuje da će se inflacija do kraja 2026. godine kretati oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, dok će tokom većeg dela naredne godine biti iznad te granice.

– Viša projekcija inflacije u narednoj godini u odnosu na očekivanja iz avgusta posledica je pre svega produženog trajanja energetskog šoka i ostvarenog rasta svetskih cena nafte i drugih primarnih proizvoda, ali i više uvozne inflacije, bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog i veće od očekivane domaće tražnje u ovoj godini – navodi se u saopštenju.

Dodaje se i da pored toga, u skladu sa očekivanjima relevantnih međunarodnih institucija, pretpostavka ove projekcije jeste da će svetske cene energenata i primarnih proizvoda tokom naredne godine beležiti pad, što bi trebalo da rezultira i smanjenjem doprinosa cena naftnih derivata domaćoj inflaciji.

Povratak inflacije u granice cilja očekuje se krajem 2027. godine, nakon čega bi trebalo da nastavi da usporava i da se do kraja perioda projekcije približi centralnoj vrednosti cilja od tri odsto, dodaje se.

Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju ove godine ubrzao je na 4,0 odsto međugodišnje, što je iznad očekivanja Narodne banke Srbije iz avgusta.

Prema oceni Narodne banke Srbije, najveći pozitivan doprinos rastu dali su uslužni sektori, zahvaljujući nastavku rasta privatne potrošnje i realnih dohodaka stanovništva, a pozitivan doprinos potekao je i od građevinarstva i poljoprivrede.

S druge strane, industrijska proizvodnja je gotovo stagnirala, delom zbog sniženog vodostaja, koji je otežao proizvodnju električne energije i transport.

U okviru prerađivačke industrije, rast je zabeležen u više od polovine oblasti, a naročito u proizvodnji motornih vozila, mašina i opreme, kao i prehrambenih i hemijskih proizvoda.

– Povoljnija ostvarenja ekonomske aktivnosti u dosadašnjem toku godine nego što se očekivalo u avgustu, bolji rezultati poljoprivredne proizvodnje, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, kao i ubrzanje rasta u građevinarstvu, opredelili su reviziju naviše projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu – sa 3,2 odsto na 3,5 odsto. Zbog više ovogodišnje baze, produženog trajanja energetskog šoka i još uvek prisutnih geopolitičkih tenzija, projekcija rasta za 2027. godinu korigovana je naniže, sa 4,5 odsto na 4,0 odsto – navedeno je u saopštenju.

Prema projekciji, rast ekonomske aktivnosti i u narednom periodu biće vođen domaćom tražnjom, uz pozitivan doprinos potrošnje i investicija u osnovna sredstva, podržanih rastom raspoloživog dohotka, prilivima stranih direktnih investicija i nastavkom realizacije infrastrukturnih projekata.

Pozitivan doprinos u 2027. godini očekuje se i od neto izvoza, zahvaljujući povećanju izvoznih kapaciteta i rastu izvoza robe i usluga povezanih sa održavanjem izložbe ”Ekspo”.

– Ipak, zbog produženog trajanja energetskog šoka i izraženih geopolitičkih i trgovinskih tenzija, doprinos neto izvoza sada se projektuje na nešto nižem nivou nego u avgustu. U srednjem roku očekuje se postepeno iščezavanje uticaja privremenih faktora i stabilizacaja privrednog rasta na nivou od oko 3,5 odsto godišnje, što odgovara procenjenom potencijalnom rastu domaće privrede – navodi NBS.

Kako kažu, uprkos slaboj eksternoj tražnji i povećanom uvozu energenata, izvoz robe i usluga nastavio je da raste brže od uvoza.

U devet meseci 2026. godine izvoz robe i usluga povećan je za 8,7 odsto, a uvoz za 6,7 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila rekordnih 94 odsto.

– Rast izvoza bio je vođen prerađivačkom industrijom, pre svega granama povezanim sa automobilskom industrijom, kao i izvozom rude bakra, IKT i poslovnih usluga. Na uvoznoj strani najveći doprinos potekao je od povećane tražnje za energentima – kažu u centralnoj banci.

Kao rezultat nižeg deficita u trgovini robom i uslugama, ukupan deficit tekućeg računa platnog bilansa u devet meseci ove godine iznosio je 3,6 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Prema novoj projekciji Narodne banke Srbije, deficit tekućeg računa na nivou 2026. godine iznosiće oko 4,2 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je približno prošlogodišnjem nivou.

Za 2027. godinu očekuje se njegovo smanjenje na oko 3,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, čemu bi, pored postepenog oporavka eksterne tražnje i povećanja izvoznih kapaciteta, trebalo da doprinese i rast izvoza usluga povezanih sa održavanjem izložbe Ekspo.

Najvažniji rizici za ostvarenje makroekonomskih projekcija, navodi se, potiču iz međunarodnog okruženja, pre svega od neizvesnog trajanja sukoba na Bliskom istoku i daljeg kretanja svetskih cena energenata.

– S obzirom na to da je i dalje prisutna neizvesnost u pogledu razvoja geopolitičkih odnosa, u Izveštaju su predstavljeni alternativni scenariji projekcije – navedeno je u izveštaju.

Pesimističnom scenariju analizirani su potencijalni efekti dodatnog zaoštravanja geopolitičkih tenzija, koji bi za posledicu imali višu inflaciju i deficit tekućeg računa platnog bilansa, kao i niži privredni rast nego u osnovnom scenariju.

Suprotno tome, u optimističnom scenariju analizirani su efekti većeg od očekivanog smanjenja svetskih cena energenata, koje bi rezultirale nižom inflacijom i većim smanjenjem eksterne neravnoteže i povoljnijim izgledima privrednog rasta nego u osnovnom scenariju.

Od druge polovine septembra, navodi se u izveštaju, na domaćem deviznom tržištu prisutni su deprecijacijski pritisci, koji su prvenstveno bili posledica rasta tražnje za devizama uvoznika energenata.

Ti pritisci su dodatno intenzivirani tokom oktobra, na šta se odrazila i povećana tražnja fizičkih lica za devizama i efektivnim stranim novcem.

Narodna banka Srbije je u oktobru neto prodala 865,0 miliona evra, čime je, posmatrano od početka godine, neto prodaja deviza iznosila 1.340,0 miliona evra.

– I pored intervencija Narodne banke Srbije na deviznom tržištu, devizne rezerve su i dalje na relativno visokom nivou. Krajem oktobra devizne rezerve iznosile su 29,2 milijarde evra, čime su pokrivale 6,5 meseci uvoza robe i usluga, što je znatno iznad kriterijuma adekvatnosti. Time je Narodna banka Srbije potvrdila opredeljenje da očuva relativnu stabilnost deviznog kursa, koja doprinosi i cenovnoj i finansijskoj stabilnosti i većoj izvesnosti poslovanja – navedeno je u izveštaju.

Na osnovu razmatranja novembarske projekcije inflacije, a uzimajući u obzir i sve prethodno navedene faktore, Izvršni odbor je na novembarskoj sednici povećao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 6,00 odsto.

– Podsećanja radi, i na prethodnim sednicama u septembru i oktobru Izvršni odbor je ukazivao na rizik da se sukob na Bliskom istoku i rast svetskih cena energenata mogu odraziti na rast troškova proizvodnje i transporta na globalnom nivou, poremećaje u lancima snabdevanja i tokove kapitala, kao i da mogu imati sekundarne efekte na ostale cene. I tada je ukazao na to da bi domaća inflacija u narednom periodu mogla biti veća od projektovane u avgustu – navodi.

Pri donošenju odluke o povećanju referentne kamatne stope, Izvršni odbor je imao u vidu da, iako monetarna politika ne može direktno da utiče na svetske cene energenata, ona može da ograniči prenošenje njihovog rasta na inflaciona očekivanja i ostale cene.

NBS navodi da je to posebno važno u uslovima kada produženo trajanje troškovnih pritisaka, u kombinaciji sa snažnijom domaćom tražnjom, povećava rizik od trajnijeg rasta inflacije.

I pored određenog rasta kamatnih stopa na kredite u prethodnim mesecima, kreditna aktivnost banaka ostala je snažna i tokom trećeg tromesečja, uz međugodišnji rast ukupnih kredita od 15,1 odsto u septembru.

Krediti privredi povećani su za 10,1 odsto međugodišnje, pre svega zahvaljujući rastu investicionih kredita i kredita za likvidnost, dok je rast kredita stanovništvu iznosio 18,6 odsto podstaknut gotovinskim i stambenim kreditima.

Kako se navodi, učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima ostalo je ispod dva odsto.

– Nastavak snažnog rasta kreditne aktivnosti, posebno kod stanovništva, ukazuje na to da su uslovi finansiranja i dalje podsticajni za domaću tražnju. U takvim okolnostima, umereno povećanje referentne kamatne stope doprinosi ograničavanju rizika od dodatnog jačanja inflatornih pritisaka sa strane tražnje. Pravovremenim delovanjem monetarne politike smanjuje se rizik da u narednom periodu bude potrebno snažnije zaoštravanje monetarnih uslova, koje bi imalo i veće troškove po ekonomsku aktivnost – navodi se u saopštenju.

Narodna banka Srbije navodi da će nastaviti da prati i analizira trendove na domaćem i međunarodnom tržištu i da donosi odluke o budućoj monetarnoj politici od sastanka do sastanka, u zavisnosti od pristiglih podataka, kako bi obezbedila srednjoročnu cenovnu i finansijsku stabilnost, uz podršku daljem rastu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti.

Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar