Vučić se obratio iz Tbilisija: “Gruzijska crkva razume Srbiju i brine o manastirima na KiM” (VIDEO)

Predsednik se obraća novinarima nakon sastanka

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: printscreen

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas u Tbilisi, a na aerodormu ga je dočekala Mariam Kvrivišvili, ministarka ekonomije i održivog razvoja Gruzije.

Predsednik se obratio novinarima nakon sastanka sa predsednikom Gruzije Mihailom Kavelašvilijem u Predsedničkoj palati u Tbilisiju.

Predsednik Vučić je iz Tbilisija poručio da je o svim važnim temama razgovarao sa Kavelašvilijem, i istakao je veliki značaj avionske linije Tbilisi-Beograd.

– Razgovarali smo kako da završimo usaglašavanje ugovora o slobodnoj trgovini, ostalo je 2 ili 3 odsto neusaglašenih stvari. Kada to završimo, to će biti još jedna važna i velika stvar za naše proizvođače, ali ćemo i mi moći da uvozimo iz Gruzije, posebno voće. Razgovarali smo o svim drugim pitanjima, evropskom putu, i verujem da ću u narednom periodu pozvati zemlje kandidate da dođu u Beograd, da razgovaramo kako da se postavimo prema Briselu, kako da pomažemo jedni drugima – istakao je on.

Kaže da je posebna čast bio sastanak sa patrijarhom Šiom, i da je dominirala ikona sa Hilandara u prostoriji.

– Gruzijska crkva slavi 1700 godina, jedna stara bratska i prijateljska pravoslavna crkva. Mnogo smo naučili, a ja sam poklonio i knjigu o našim svetinjama na KiM. Veoma sam srećan bio kada je patrijarh rekao da brine i da razume poziciju Srbije, kao i da brine o manastirima na KiM. Verujem da ćemo uvek imati pažnju i ljubav gruzijskog naroda kao što oni imaju našu – rekao je Vučić.

On je poručio da uskoro očekuje premijera Kobahidzea u poseti, posebno zbog potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini.

– Uskoro ćemo otvoriti i ambasadu u Tbilisiju, tako da ćemo rešiti i sve probleme koje smo do sada imali, posebno oko pomoći našim turistima. Sve je više naših ljudi koji dolaze ovde. Ovo je od Beograda manje od tri sata, nije daleko, i verujem da ćemo naše prijateljstvo nastaviti da baštinimo i da će naši ekonomski odnosi biti na mnogo višem nivou – kazao je predsednik.

– Prošle godine je bila 32-33 miliona evra naša trgovinska razmena, verujem da naš cilj treba da bude prvih 100 miliona, pa da onda dalje guramo. Turizam je svakako jedan zbog direktne aviolinije. Ne samo u turizmu, imamo velike šanse za mnoge proizvode. Dakle, oni ovde imaju stara, dobra, malo naglašenijih, malo jača, snažnija, malo naglašenijih zbog sunca, valjda, tanina i kiselina, ali med imaju, na čijem kvalitetu insistiraju. Mi imamo mnogo drugih proizvoda koje ovde mogu da dobiju prostor, i posebno industrijskih proizvoda za koje verujem da mogu da nađu dobro tržište ovde u Gruziji – rekao je predsednik i dodao:

– Ali kada to napravite, onda to vam je kao voda. Uvek svi pronađu šta je to što možete negde jeftinije da, skuplje da prodate, jeftinije da kupite, i to je nešto što je potpuno normalno. Naše je kao države da napravimo dobre uslove za naše privrednike, naše je kao države da obezbedimo našim privrednicima, našim građanima, da mogu da imaju konkurentniju robu na svom tržištu, da imaju po povoljnijim cenama, kvalitetniju, i naravno našim privrednicima da zarade više.

Kako je istakao, čini se da je moguće da se dođe do nekog srednjoročnog mira na Bliskom istoku, što bi bilo od izuzetnog značaja.

– Samo ako pogledate cenu nafte, cena nafte je sa 94,5 pala na 83,5 u jednom danu. To je ogromna razlika u ceni, i danas je 85, iako se ne varam, i danas proveravamo naše prihode koji će biti manji zbog manjih akciza, zbog svega drugog. Država živi od akciza, carina, poreza na dobit, dakle PDV-a, uvoznog i izvoznog, e sad, domaćeg, dakle kako to neki drugi kažu. Mi imamo ono što je za nas od presudnog značaja, to je da ako se tu uspostavi mir, ukoliko uspemo da završimo na neki način, jer još to nije završeno, nije ni blizu završenog, ovo sa molom, bez obzira na odluke naše vlade, bez obzira na odluke Mađara, mora da se saglasi treća strana, mora da se saglasi Ruska Federacija. Ako bismo i to završili, onda uz smirivanje tenzija na Bliskom Istoku, to bi bile strašno dobre vesti za našu zemlju, strašno dobre vesti – zaključio je predsednik.

Mogao bi onda da izađe sa snažnijim paketom pred građane, kako je istakao, u takvoj situaciji.

– Toliko je to značajno. I još kad bi završili Rusi i Ukrajinci svoje ratovanje, to bi bilo neverovatan podstrek za izuzetno ubrzanje svih naših stopa, rast na svim nivoima. Ako se to desi, ljudi bi konačno mogli da bez preteranih briga planiraju budućnost u svojoj Srbiji i da budu uvereni da će da žive dobro i da će se razlike između najrazvijenijih evropskih i svetskih zemalja i nas drastičnom brzinom smanjivati. Gruzija napreduje, imali su strahovite stope rasta. Imali su jedne godine skoro 9 odsto rasta, imali su 7 odsto rasta, sada 6 ili 5 odsto. To su ogromne stope rasta koje u Evropi, u onom delu Evrope koji mi geografski poznajemo, prosto ne postoje. To su ogromne stope rasta. Vi vidite kako Gruzija napreduje, ali mi ćemo imati u Evropi najveću stopu rasta. Znate, živite tamo gde jeste, vezani ste za taj kontinent, ne možete previše da se razlikujete. Ali zamislite razliku između naših 3,2 i, ne znam, nemačkih 0,4. Samo hoću da vam kažem da su to ogromne, ogromne razlike – dodao je.

Predsednik je istakao da mu je bitna samo volja naroda, jer narod bira kako žele da grade budućnost.

– Ja verujem da mi svi zajedno moramo da gradimo bolju budućnost Srbije, da je to jedina važna stvar suštinski, a to kako će ko da gleda različiti su interesi različitih zemalja, različitih institucija, organizacija, mnogih drugih, i svi su rukovođeni svojim interesima, ne našim. Mene interesuje šta će da odluče naši ljudi, jer za njih je to veoma važno. Vi govorite nešto potpuno ispravno, da se oni bave matematičkim, političkim inženjeringom. Potpuno je besmisleno. Hoće li Vučić da bude izabran za premijera, pa će on da ostane do septembra sledeće godine premijer, u međuvremenu će da se ide na predsedničke izbore, odmah da vam kažem, neće biti taj slučaj – dodao je.

Nakon svečanog dočeka sa vojnim počastima, uz crveni tepih i intoniranje himni dve zemlje, predsednik se upisao u knjigu počasnih gostiju u Predsedničkoj palati u Tbilisiju, o čemu možete više čitati OVDE.

BONUS VIDEO:

 

 

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar