Francuska i Britanija verovatno neće uključiti evropske saveznike ako bude bilo potrebe od odvraćanja nuklearnog oružja, rekli su analitičari nakon što je prošlog meseca Fridrih Merc pozvao na evropsku odbrambenu “nezavisnost” i moguću “nuklearnu raspodelu”.
Suočena sa seizmičkom promenom strategije Sjedinjenih Država pod Donaldom Trampom, Evropa bi se mogla suočiti sa budućnošću bez američkog nuklearnog kišobrana, koji ih je štitio tokom Hladnog rata i decenijama nakon toga, prenosi France 24 AFP.
Pobednik na nemačkim izborima Merc rekao je još u februaru da želi diskusiju o „nuklearnoj podeli“ sa Francuskom i Britanijom, jedinim nuklearnim silama zapadne Evrope.
Nemačka ne može da nabavi sopstveno nuklearno oružje bez kršenja međunarodnog ugovora o neširenju (NPT) čiji je potpisnica.
Nemački potencijalni pristup francuskim nuklearnim garancijama već je u julu 2022. godine – mesecima nakon napada Rusije na Ukrajinu – najavio bivši nemački ministar finansija Volfgang Šojble.
On je predložio da se da finansijski doprinos „nuklearnom odvraćanju na evropskom nivou“.
Force de frappe
Predsednik Emanuel Makron je početkom marta izneo ideju da bi francuske snage za odvraćanje (force de frappe) mogle da budu povezane sa odbranom drugih evropskih zemalja, navodi BBC.
Njegov predlog izazvao je ogorčenje političara tvrde desnice i levice, koji kažu da Francuska razmišlja o „deljenju svog nuklearnog arsenala“.
To je – prema vladinim zvaničnicima, kao i stručnjacima za odbranu – falsifikovanje argumenta. Ništa se ne sme „deliti“.
Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu je za televiziju Franceinfo rekao: „To je francusko i ostaće francusko“.
Ono o čemu se raspravlja nije više o prstima na nuklearnom dugmetu. Radi se o tome da li se nuklearna zaštita Francuske može eksplicitno proširiti na druge evropske zemlje.
Francuska nuklearna doktrina kaže da se atomsko oružje može koristiti ako su vitalni interesi zemlje u pitanju. To je odluka koju može da donese samo predsednik.
Ali taj prerogativ ne isključuje dijalog sa partnerima, rekao je predsednik Emanuel Makron 2020. godine, ističući „autentičnu evropsku dimenziju“ vitalnih interesa njegove zemlje.
Imanuel Metr, iz Francuske fondacije za strateška istraživanja (FRS), rekla je da zaista postoji „kompatibilnost“ između francuskih nacionalnih interesa i interesa ostatka zapadne Evrope zbog dugogodišnjeg članstva Francuske u Evropskoj uniji i NATO-u.
„Pošto smo član visoko integrisane regionalne zajednice i vojnog saveza, naš vitalni interes će se automatski uskladiti, u velikoj meri, sa vitalnim interesima naših suseda“, rekla je ona za AFP.
Međutim, ne mogu postojati „nikakva uveravanja, nikakve garancije“ o tome kako će predsednik odlučivati o „vitalnim“ interesima ako se suoči sa rizikom nuklearne odmazde usmerene na Francusku, upozorila je ona.
„Ni britanski, ni nezavisni“
U Britaniji samo premijer odlučuje o upotrebi nuklearnog oružja, uprkos činjenici da Velika Britanija kupuje svoje nuklearne projektile i bojeve glave od SAD.
Ali, za razliku od Francuske, britansko nuklearno oružje „već je deo proširene garancije NATO-a za odvraćanje“, rekla je Marion Mesmer, viši naučni saradnik u Međunarodnom bezbednosnom programu u Četam Hausu.
U tom smislu, rekla je ona za AFP, Britanija već pruža „neku“ nuklearnu zaštitu za ostatak Evrope.
Nad debatom o bilo kojoj evropskoj nuklearnoj sili se nadvija pitanje njenog kredibiliteta. Francuski i britanski arsenali imaju ograničene veličine i postoje sumnje u njihovu sposobnost nakon prvog udara.
Takođe se postavljaju pitanja o tome koliko je britanski arsenal nezavisan od arsenala Sjedinjenih Država.
„Britansko nezavisno nuklearno odvraćanje nije ni britansko ni nezavisno“, napisao je Norman Dombej, emeritus profesor fizike i astronomije i stručnjak za nuklearno oružje.
Dodao je:
„I britanske rakete i bojeve glave zavise od američkog dizajna. Niti je to sredstvo odvraćanja.“
Prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), Francuska ima 290 nuklearnih bojevih glava, a Britanija 225, u poređenju sa 3.708 američkih bojevih glava.
Francuska ima četiri nuklearne podmornice, kao i borbene avione sposobne za nuklearno oružje, dok se Velika Britanija oslanja isključivo na četiri podmornice za isporuku.
„Najveći izazov bi bila psihološka komponenta, jer znamo da Rusija veoma ozbiljno shvata SAD kao protivnika, a takođe znamo da Rusija shvata evropske države mnogo manje ozbiljno“, rekla je Mesmer.
U očekivanju bilo kakve promene doktrine, Francuska bi mogla da preduzme neke ograničene praktične korake kako bi uključila saveznike, kao što je pozivanje njihovog učešća u vežbama nuklearnog oružja sa pratećim lovcima ili funkcijama snabdevanja.
Francuska bi takođe mogla da odluči da rasporedi nuklearno sposobne avione u savezničkim zemljama, što komplikuje ruske strateške proračune.
Ali francuski partneri možda nisu preterano zainteresovani da igraju onako kako im Francuska odredi.
„Oni mogu da uzmu ono što im je u ponudi, ali ne mogu da postavljaju bilo kakve zahteve“, rekla je Metr.
Komentari (0)