Da li možete da zamislite kako izgleda kada se nađete napolju na -56 stepeni? Ovakva temperatura je uobičajena u Sibiru.
Pri temperaturama kao što je -56°C, ljudski organizam je izuzetno ugrožen. Ekstremne hladnoće koje se mogu zabeležiti u Sibiru imaju ozbiljan uticaj na ljudsko telo, čak i ako je osoba dobro obučena. U ovakvim uslovima, fiziološki procesi u telu postaju sve teži, a životni rizik dramatično raste. Evo šta se dešava sa organizmom pri tako niskim temperaturama:
Na temperaturama od -56°C, rizik od smrzavanja postaje izuzetno visok. Koža, posebno na ekstremitetima (prsti ruku, nogu, uši, nos), može brzo postati ukočena i pretrpeti smrzavanje. To je proces u kojem voda u ćelijama kože i drugih tkiva počinje da se smrzava, oštećujući ćelije. U početnim fazama, koža postaje crvena i bolna, a zatim postepeno postaje sve hladnija, bleda i tvrda. Ukoliko se osoba ne ugreje na vreme, tkiva mogu početi da trule, što može dovesti do potrebe za amputacijom.
U takvim ekstremnim hladnoćama, telo reaguje smanjenjem dotoka krvi na površinske delove tela, kao što su ruke, noge i nos, kako bi sačuvalo toplotu u vitalnim organima (srce, mozak, pluća). Ovo smanjenje protoka krvi može izazvati ozbiljne probleme u organima i tkivima koja ne primaju dovoljno krvi, što povećava šanse za smrzavanje i iscrpljenost.
Hipotermija se javlja kada telesna temperatura padne ispod 35°C, a kod temperatura -56°C, ljudski organizam je pod ozbiljnim rizikom. Telo počinje da gubi toplotu brže nego što je sposobno da je proizvodi. Osećaj hladnoće počinje da se javlja, a ubrzo dolazi do drhtanja što je pokušaj tela da generiše toplotu. Međutim, drhtanje postaje slabije kako temperatura tela opada, a organizam prelazi u stanje koje može dovesti do nesvesnosti i smrti. Uz to, ljudski metabolizam usporava, srčana aktivnost postaje neredovna, i mogu se javiti problemi sa disanjem.
Niske temperature utiču na mentalnu funkciju. Osoba koja se nalazi u ekstremnoj hladnoći može početi da gubi koncentraciju i postati dezorijentisana. Kako telo troši energiju u borbi protiv hladnoće, mozak ne dobija dovoljno goriva i kiseonika, što može uzrokovati konfuziju, nemogućnost razmišljanja jasno, pa čak i halucinacije.
Vazduh u takvim uslovima je izuzetno hladan i suv, što može ozbiljno iritirati disajne puteve i pluća. Udisanje veoma hladnog vazduha može dovesti do smrzavanja na disajnim putevima, pa čak i do zastoja disanja u ekstremnim slučajevima. Takođe, hladan vazduh može izazvati bronhospazam, što otežava disanje.
Telo se mora naporno truditi da održi telesnu temperaturu u normalnim granicama, što rezultira povećanom potrošnjom kalorija i energije. Ako nije moguće uneti dovoljno hrane i tečnosti, to može dovesti do iscrpljenosti i pada energije. Dugotrajna izloženost ovoj vrsti stresa može iscrpiti rezerve energije, čime telo postaje još podložnije povredama i ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Ako temperatura tela padne ispod 28°C, unutrašnji organi počinju da funkcionišu neefikasno. Telo prelazi u stanje smanjenog metabolizma, srce i pluća usporavaju svoj rad, što može izazvati srčani zastoj i prestanak disanja. Ovo stanje zahteva hitnu medicinsku intervenciju kako bi osoba preživela.
Iako su ljudi sa odgovarajućom opremom, poput specijalnih zimskih odela, obuće i zaštite, manje ugroženi, ipak su vrlo ranjivi u ovim ekstremnim uslovima. Na -56°C, čak i sa dobrom zaštitom, organizam se neizbežno suočava sa izazovima. U slučaju da neko nije dobro pripremljen, rizik od smrznutih delova tela i hipotermije značajno raste.
View this post on Instagram
Komentari (0)