Mi već živimo u budućnosti: Zamrznuti embrion, koji je čekao 25 godina, da iz njega nastane život

Embrion je stvoren u laboratoriji kao deo in vitro oplodnje, od doniranog jajašca i spermatozoida

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pexels/Polina Tankilevitch

Ema Gibson je za mnoge postala simbol čuda moderne nauke i medicine. Naime, njen životni put nije bio uobičajen.

Rođena je 2017. godine, ali njen život zapravo je počeo mnogo pre toga, 1992. godine, kada je kao zamrznuti embrion nastao iz in vitro oplodnje (IVF). Tokom tih 25 godina, Ema je čekala da dođe trenutak kada će biti implantirana u matericu svoje biološke majke.

Ova neverovatna priča se desila u okviru razvoja oblasti zamrzavanja embriona, koja je omogućila ženama i parovima da sačuvaju embrione u stanju zamrzavanja i da ih kasnije koriste, često mnogo godina nakon što su stvoreni.

Priča o Emi Gibson počinje 1992. godine, kada su njen embrion stvorili u laboratoriji, kao deo in vitro oplodnje. Njeni roditelji, kao i mnogi parovi, koji su se suočavali sa problemima u reproduktivnom zdravlju, odlučili su da se podvrgnu IVF proceduri, koja im je omogućila da doniraju jajašce i spermatozoid za stvaranje embriona.

Nakon stvaranja embriona, lekari su odlučili da ga zamrznu, jer tadašnje medicinske tehnologije nisu omogućile brzo implantiranje ili korišćenje svih stvorenih embriona. Mnogi embrioni su zamrznuti, čekajući bolje uslove za transplantaciju.

S obzirom na to da je 25 godina kasnije, Ema bila spremna da “nastavi” svoj život, njeni roditelji su odlučili da je implantiraju u matericu.  Ovaj postupak nije bio samo medicinski, nego je bio duboko emotivan i značajan.

Ema je rođena kao savršen spoj naučne tehnologije i  želje za porodicom. Želejna u prošlom veku, ali rođena u novom milenijumu, njeno postojanje podseća na neverovatne mogućnosti koje nam tehnologija pruža, ali i na dužinu vremena kroz koju mogu prolaziti ljudski životi.

Ova priča takođe postavlja brojna etička pitanja u vezi sa zamrzavanjem embriona, njihovim čuvanjem i kasnijim korišćenjem. Zakonodavstvo u mnogim zemljama reguliše koliko dugo embrioni mogu biti zamrznuti i kakve su mogućnosti za njihovu kasniju upotrebu. Priča o Emi izazvala je brojne rasprave i dileme: kako se tretiraju embrioni? Da li bi trebalo da postoje ograničenja u vezi sa njihovim korišćenjem i sa čuvanjem?

Nakon rođenja Eme Gibson, mnogi su se zapitali da li je moguće da se tehnologija nastavi razvijati do trenutka kada bi ljudi mogli “zamrznuti” svoja tela i sačekati bolje uslove za “ponovni život”. Iako je ovo trenutno naučna fantastika, zamrzavanje embriona kao načina da se proširi ljudski životni vek, postalo je najočigledniji primer kako tehnologija pomera granice.

 

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar