Virus koji je preokrenuo TOK naših života: Ovo su odgovori na pet KLJUČNIH pitanja

Za proteklih pet meseci javila su se dva pitanja: šta smo naučili od novog virusa i kako bi to znanje moglo da zaustavi pandemiju

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto/Unsplash/Ibrahim Boran

Koronavirusi već duže vreme stvaraju probleme čovečanstvu. Poznato je da nekoliko vrsta izaziva običnu prehladu, a nedavno su dve vrste pokrenule epidemiju smrtonosnih bolesti: teški akutni respiratorni sindrom (Sars) i sindrom bliskoistočnog respiratornog sistema (MERS).

Ali njihov uticaj je bio blag u poređenju s onim koji je izazvao koronavirus koji izaziva pandemiju covid-19. U samo nekoliko meseci to je obustavilo rad u više desetina nacija i odnelo više od 130.000 života. A bolest se i dalje širi.

Odakle potiče i kako je prvo zarazio ljude?

Sars-CoV-2 virus gotovo sigurno potiče od slepih miševa koji su razvili žestoke imunološke odgovore na virus, otkrili su istraživači. Ove odbrane pokreću viruse da se brže repliciraju tako da mogu proći imunološku odbranu šišmiša. Zauzvrat, šišmiš ih pretvara u rezervoar brzo reproducirajućih i visoko prenosivih virusa. Kada se ovi virusi šišmiša presele na druge sisare, bića kojima nedostaje brzi imuni odgovor, virus se brzo širi na svoje nove domaćine.

“Ovaj virus je verovatno skočio sa šišmiša na drugu životinju, a ta životinja je verovatno bila blizu čoveka, možda na tržištu”, kaže virolog Edvard Holmes sa Univerziteta u Sidneju.

“Ako ta divlja životinja ima virus koji se pokupi iz šišmiša, i neko s njom komunicira, postoji velika šansa da se virus potom proširi na osobu koja je bila u kontaktu sa životinjom. Tada će ta osoba otići kući i preneti je nekome a drugi imamo epidemiju “, dodaje on.

Što se tiče prenosa Sars-CoV-2, naučnici kažu da se to dešava kada zaražena osoba kašlje ili kiše blizu zdrave osobe, prenosi Guardian.

Kako se virus širi i kako utiče na ljude?

Čestice koje sadrže virus se udišu i dolaze u kontakt sa ćelijama koje pokrivaju grlo i grkljan. Ove ćelije imaju veliki broj receptora – poznatih kao Ace-2 receptori – na svojim površinama. (Ćelijski receptori igraju ključnu ulogu u prenosu hemikalija u ćelije i u aktiviranju signala između ćelija.)

“Ovaj virus ima površinski protein koji prima ovaj receptor i ubacuje njegovu RNK u ćeliju,” kaže virolog Jonathan Ball sa Univerziteta u Nottinghamu.

Jednom unutar ćelije RNA se replicira unutar ćelije. Kopije virusa izbijaju iz ćelije i infekcija se širi. Antitela koja proizvodi telesni imuni sistem na kraju ciljaju virus i u većini slučajeva zaustavljaju njegov napredak.

“Infekcija covidoma-19 je uglavnom blaga i zato se širi tako brzo,” dodaje Ball. “Mnogi ljudi ni ne primete da su zaraženi, pa odlaze na posao i u prodavnice, prenoseći virus drugima”, dodaje on

Suprotno tome, Sars – takođe prouzrokovan koronavirusom – izaziva mnogo teže simptome i ubija otprilike jednog od 10 zaraženih.

Zašto virus ponekad uzrokuje smrt?

Međutim, ponekad virus može da izazove ozbiljne probleme. To se dešava kada se kreće niz disajne puteve i inficira pluća, koja su još bogatija ćelijama sa Ace-2 receptorima. Mnoge od ovih ćelija su uništene, a pluća postaju zagušena fragmentima razbijenih ćelija. U tim slučajevima pacijentima će biti potreban intenzivan tretman.

Još gore, u nekim slučajevima imuni sistem deluje preterano nasilno, privlačeći ćelije u pluća da napadnu virus, što rezultira upalom. To je poznato kao oluja citokina (na grčkom, “cito” znači ćelija, a “kino” znači kretanje.) U nekim slučajevima to može ubiti pacijenta.

Nejasno je samo zašto se citokinske oluje javljaju kod nekih pacijenata, a ne kod većine njih. Jedna je mogućnost da neki ljudi imaju verzije receptora za Ace-2 koje su nešto podložnije napadima koronavirusa od većine ljudi.

Da li smo zaštićeni nakon prebolele bolesti?

Lekari koji su pregledali pacijente koji se oporavljaju od infekcije Covid-19 kažu da u krvi imaju poprilično visok nivo antitela. Ova antitela proizvodi imuni sistem i oni okružuju virus, blokirajući njegovu sposobnost da prodire kroz ćelije.

“Jasno je da se specifičan imunološki odgovor generiše kod kod jedinki-19”, kaže virusolog Mike Skinner sa Imperial College London. “Antitela stvorena ovim odgovorom pružiće zaštitu protiv budućih infekcija – ali treba imati na umu da ta zaštita verovatno neće trajati ceo život.”

Većina virusologa vjeruje da će imunitet protiv 19 godina trajati samo godinu ili dve.

“To je u skladu sa drugim koronavirusima koji inficiraju ljude”, kaže Skinner. “To znači da, čak i ako većina ljudi s vremenom postane izložena virusu, verovatno je da će on ostati endem – što znači da ćemo videti sezonski početak bolesti”, dodaje on.

Kada ćemo dobiti vakcinu?

U petak je časopis Nature objavio da je 78 projekata pronalaska vakcina pokrenut širom svijeta, dok je još 37 u fazi izrade. Među projektima koji su u toku je program vakcine koji je sada u prvoj fazi testiranja na Okford Univerzitetu, još dva u američkim korporacijama u biotehnologiji i još tri u Kini. Mnogi drugi naučnici kažu da ove godine planiraju da započnu testiranje na ljudima.

Vakcine zahtevaju opsežne studije bezbednosti i efikasnosti. Hiljade ljudi moraju primiti vakcinu ili placebo sami kako bi utvrdili da li je vakcina uspešna u sprečavanju zaraze virusom. To je dug proces.

Kao rezultat toga, neki naučnici su predložili način da se ubrza proces – namernim izlaganjem ljudi koji to žele virusu kako bi se utvrdila efikasnost vakcine.

“Ovaj pristup nije bez rizika, ali ima potencijal da ubrza testiranje na vakcinu”, kaže Nir Eial, profesor bioetike na Univerzitetu Rutgers.

Ljudi koji se slažu s tim, volonteri, treba da budu mladi i zdravi, naglašava: “Njihovo zdravlje bi se takođe pažljivo nadgledalo i imali bi pristup intenzivnoj nezi i bilo kojim dostupnim lekovima.”

Rezultat toga bi mogla biti vakcina koja bi spasila milione života i bila bi spremna za upotrebu u mnogo kraćem vremenu nego što to zahtevaju standardna tri ispitivanja.

Ali namerno inficiranje ljudi – posebno dobrovoljaca kojima bi u okviru eksperimenta ubrizgali placebo – je kontroverzna ideja.

„Morate pažljivo razmisliti o ovome“, kaže profesor Adam Finn sa Univerziteta u Bristolu.

Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Instagram – Objektiv.rs

NEVEROVATNO OTKRIĆE NAJNOVIJE STUDIJE: Čoveka je virusom zarazila OVA životinja, a nije šišmiš!



Izvor: Index.hr

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar