Zašto telo višak masnoće taloži u predelu zadnjice?

Iako je masno tkivo odličan izvor uskladištene energije, ono ima i mnoge druge funkcije

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Magnific/magnific

Da li ste se ikada zapitali zašto su neki delovi vašeg tela čvrsti, poput laktova, dok su drugi, poput glutealnog dela, mekši i gnjecaviji?

Razlika je posledica onoga što naučnici nazivaju raspodelom masnog tkiva, a istraživači i dalje pokušavaju da razumeju zašto telo skladišti masnoću na nekim mestima, a na drugima ne, piše CNN.

Sve životinje imaju masno tkivo u svom telu, čak i insekti. Medvedi čak dobijaju i do 180 kilograma dodatne telesne masti kako bi preživeli hibernaciju, što je ekvivalentno količini od 544 velike pice sa sirom.

Masno tkivo je važan i neprestano promenljiv deo svih tela, uključujući ljudsko telo i tela naših evolutivnih predaka, navodi CNN.

Šta je masno tkivo?

Masno tkivo, koje se naziva i adipocitno tkivo, jedna je vrsta vezivnog tkiva koja pomaže da se delovi vašeg tela drže zajedno.

Naučnici su dugo smatrali da je masno tkivo prvenstveno mesto na kojem se skladišti višak energije koju telo ne potroši iz hrane koju unosite.

Iako je masno tkivo odličan izvor uskladištene energije, ono ima i mnoge druge funkcije. Postoji čak i nekoliko različitih vrsta masnog tkiva.

Visceralno masno tkivo služi kao neka vrsta zaštitnog sloja koji obavija unutrašnje organe i ispunjava prostor između njih.

Potkožno masno tkivo, sloj masnoće između kože i mišića koji možete da uštinete prstima, predstavlja zaštitni jastučić i pomaže u održavanju telesne toplote tako što deluje kao izolacija, poput kaputa.

Masno tkivo takođe proizvodi hormone i reaguje na njih. Hormoni su vrsta hemijskih glasnika koji regulišu način na koji telo koristi energiju i šalju mu signale kada smo gladni ili siti.

Različite vrste masnog tkiva imaju i različite funkcije. Belo masno tkivo je vrsta masnoće koja je većini ljudi poznata i obavlja prethodno navedene funkcije.

Možda je manje poznato smeđe masno tkivo, koje je takve boje zato što sadrži mnogo mitohondrija – delova ćelija koji proizvode energiju potrebnu telu za obavljanje svih funkcija.

Nemaju sve životinje smeđe masno tkivo, ali ga ljudi imaju. Naučnici znaju da smeđe masno tkivo ima posebnu funkciju – zagreva telo kada je hladno. Za razliku od belog masnog tkiva, ono ne skladišti energiju koju telo koristi za kretanje.

CNN piše da bebe imaju mnogo smeđeg masnog tkiva duž trupa, koje im pomaže da se zagreju jer njihovo telo još nije dovoljno razvijeno da samo održava telesnu temperaturu.

Kako čovek stari, imate sve manje smeđeg masnog tkiva. Ono se nalazi samo neposredno iznad ključne kosti i duž velikih dubokih krvnih sudova, poput aorte.

Zašto ljudi skladište masnoću baš na određenim delovima tela?

Istraživači još ne znaju dovoljno o smeđem masnom tkivu da bi mogli da objasne zašto se ono nalazi samo u nekoliko delova tela. Moguće je da se nalazi u blizini vrata i oko velikih krvnih sudova kako bi pomoglo u izolaciji krvi i održavanju ukupne telesne temperature u zdravom, toplom rasponu.

Kada je reč o belom masnom tkivu, čini se da postoje tri glavna faktora koja određuju gde će se masnoća skladištiti: genetika, hormoni i starost.

Određeni geni usmeravaju nakupljanje masnoće u zadnjici, dok drugi određuju da se ona taloži na trupu.

Hormoni poput estrogena, koji utiče na gotovo sve sisteme u ljudskom telu, ali je obično zastupljeniji kod žena, usmeravaju veće nakupljanje potkožnog masnog tkiva u zadnjici, butinama i na zadnjoj strani nadlaktica.

Čini se da kortizol, hormon stresa, usmerava nakupljanje visceralnog masnog tkiva u predelu stomaka.

Ali zašto masnoća nije ravnomerno raspoređena po celom telu?

Pa, velika količina masnog tkiva oko laktova i kolena ograničila bi mogućnost savijanja ruku i nogu. Skladištenje velike količine masnoće oko glave moglo bi da dovede do pregrevanja mozga. Drugi delovi tela, poput kukova, zadnjice, grudi i butina, ne nose takve rizike – možda je upravo zato što se masnoća nakuplja na tim mestima.

Zašto ljudi uopšte imaju masno tkivo?

Mnoge životinje koje deluju debelo, poput nilskog konja, zapravo nemaju mnogo telesne masti. Nilski konji imaju svega oko dva odsto telesne masti, odnosno toliko masnoće u odnosu na ukupnu telesnu masu, dok prosečna žena ima više od 30 odsto telesne masti.

U ostatku životinjskog carstva biolozi uglavnom primećuju velike količine telesne masti samo kod životinja koje hiberniraju ili morskih sisara. Kod životinja koje hiberniraju, masnoća služi kao zaliha energije tokom dugih, hladnih zima.

Kod morskih sisara, poput foka i kitova, dodatna masnoća deluje poput ogromnog, debelog kaputa koji im pomaže da se zagreju u hladnim dubinama okeana.

Plavi kitovi imaju najveći udeo telesne masti u životinjskom carstvu.

Ljudi ne hiberniraju niti žive u okeanu, pa zašto onda imamo mnogo više masnoće od svih drugih primata i većine sisara?

Antropolozi koji proučavaju kako se ljudsko telo razvijalo tokom vremena smatraju da je to povezano sa načinom života naših evolutivnih predaka, koji su morali da sakupljaju hranu i love kako bi preživeli.

Sakupljanje hrane i lov nisu uvek bili pouzdani izvori hrane. Zaključuju da su naši preci razvili sposobnost da stvaraju dodatne zalihe masnog tkiva kao neku vrstu osiguranja za slučaj nestašice hrane. Kada je bilo teško pronaći hranu, mogli su da se oslone na dodatne zalihe masnoće sve dok hrana ponovo ne postane dostupna.

Istraživači i dalje pokušavaju da utvrde kada je evoluirala ova sposobnost skladištenja dodatne masnoće. Jedan od dokaza potiče od malih kamenih figura poznatih kao gravetijanske statuete.

Ove drevne statue, stare između 25.000 i 28.000 godina, prikazuju ženske figure sa velikom količinom dodatnog telesnog masnog tkiva. Arheolozi su ih pronašli širom Evrope i Rusije.

Način na koji su drevni umetnici prikazivali masno tkivo na ovim figurama odgovara načinu na koji ono izgleda na telima danas. Ova preciznost navela je istraživače da veruju da su tvorci gravetijanskih statueta znali kako zaista izgledaju osobe sa većom količinom telesne masti, što znači da su barem neki ljudi u to vreme zaista dobijali mnogo dodatnog masnog tkiva.

Evropa i Rusija su tada bile mnogo hladnije nego danas, što ide u prilog ideji da je našim precima bila potrebna dodatna masnoća kako bi preživeli izuzetno hladne zime, tokom kojih je bilo teže pronaći hranu.

Izvor: CNN

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar