Kada je reč o snu, lako je usredsrediti se isključivo na broj sati koje provodimo spavajući.
Na kraju krajeva, brojna istraživanja i saveti govore o tome koliko sati sna je potrebno za zdravlje srca, smanjenje rizika od demencije ili usporavanje procesa starenja.
Postoje i istraživanja o tome koliko sna može biti previše, kao i zašto duže spavanje nije uvek i bolje.
Međutim, na san ne bi trebalo gledati samo kroz broj sati provedenih u krevetu.
Novo istraživanje ukazuje na to da je za zdravlje srca važnije da imamo ustaljen raspored spavanja nego koliko dugo spavamo.
„Iako se često usredsređujemo na to da svake noći odspavamo punih osam sati, redovan raspored spavanja – dosledno vreme odlaska na spavanje, buđenja i trajanje sna iz noći u noć – praktičan je korak koji svako može da preduzme kako bi potencijalno zaštitio srce i krvne sudove“, kaže glavni autor istraživanja, neuronaučnik Minh Tuan Viet Nguyen iz Dečje bolnice u Bostonu i Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Circulation: Population Health and Outcomes, Nguyen i koautor Anh Khoa Tran, medicinski istraživač sa Univerziteta Merilend, analizirali su podatke sa uređaja za praćenje aktivnosti „Fitbit“, kao i elektronske zdravstvene kartone više od 10.000 odraslih Amerikanaca. Njihova prosečna starost bila je 53 godine, a svi su bili uključeni u istraživački program američkog Nacionalnog instituta za zdravlje pod nazivom „All of Us“.
Istraživači su želeli da utvrde koji aspekti spavanja imaju najizraženiju povezanost sa kardiovaskularnim i metaboličkim oboljenjima, posmatrano tokom više meseci.
Ovo pitanje je važno i zbog toga što je Američko udruženje za srce (AHA) 2022. godine u svoje smernice „Life’s Essential 8“, koje obuhvataju osam ključnih faktora za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja, uvrstilo i kvalitet sna. Međutim, tadašnji sistem procene uzimao je u obzir isključivo trajanje spavanja.
AHA je u međuvremenu pojasnila da je zdravlje sna višedimenzionalno, nakon sve većeg broja istraživanja koja pokazuju da su i drugi faktori, poput redovnosti spavanja, važni za zdravlje i da bi mogli da imaju posebno značajnu ulogu u očuvanju srca i krvnih sudova.
Novo istraživanje pruža dodatne dokaze u prilog tome.
Naučnici su tokom šest meseci pratili nekoliko pokazatelja spavanja zabeleženih pomoću „Fitbit“ uređaja: dužinu sna, njegov kvalitet, redovnost, vreme odlaska na spavanje i buđenja, kao i cikluse spavanja. Dobijene podatke uporedili su sa kasnijim medicinskim dijagnozama, tokom perioda praćenja koji je u proseku trajao 3,7 godina.
Rezultati su pokazali da prosečno trajanje sna nije bilo značajno povezano sa povećanim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih oboljenja, uključujući srčani udar, srčanu insuficijenciju, kardiomiopatiju i ishemijski moždani udar.
Sa druge strane, neredovan san jeste bio povezan sa većim rizikom od ovih zdravstvenih problema. Svako povećanje varijabilnosti trajanja sna za jednu standardnu devijaciju, odnosno 29 minuta, bilo je povezano sa 24 odsto većim rizikom od pojave nekog od navedenih kardiovaskularnih oboljenja.
Povezanost sa zdravstvenim problemima pokazali su i drugi pokazatelji neredovnog spavanja. Veća odstupanja u vremenu odlaska na spavanje, buđenja i sredini perioda spavanja bila su povezana sa približno 20 do 23 odsto većim rizikom.

Promene u trajanju sna iz noći u noć bile su povezane i sa 32 odsto većim relativnim rizikom od srčane insuficijencije, 16 odsto većim rizikom od hipertenzije i 20 odsto većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Iako rezultati istraživanja pokazuju povezanost, a ne dokazuju da neredovan san direktno izaziva kardiovaskularne probleme, naučnici smatraju da postoji biološko objašnjenje za takav uticaj.
„Neredovni rasporedi dovode do ponavljanog narušavanja cirkadijalnog ritma, što u eksperimentalnim uslovima povećava krvni pritisak i remeti regulaciju glukoze. Poremećaji sna utiču i na ravnotežu autonomnog nervnog sistema i podstiču zapaljenske procese“, navodi se u naučnom radu.
Istraživači smatraju da bi redovnost spavanja, uz njegovo trajanje, trebalo da bude deo procene kardiovaskularnog zdravlja. Nadaju se da će buduća istraživanja detaljnije ispitati da li uspostavljanje stabilnog rasporeda spavanja može da doprinese smanjenju rizika od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.
Do tada, ne bi bilo loše potruditi se da svakodnevna rutina spavanja bude što ujednačenija, iako vikendi i rad u smenama često mogu da otežaju održavanje takvog rasporeda.
„Ponekad ne možemo da utičemo na kvalitet sna“, kaže Nguyen.
„Međutim, redovnost je nešto što neki ljudi mogu da kontrolišu – odlazak na spavanje u približno isto vreme tokom cele nedelje i buđenje svakog jutra u isto vreme.“
BONUS VIDEO:







Komentari (0)