Teorija da su komete, džinovske ledene gromade pune molekula ugljenika i azota, donele osnovne sastojke života na Zemlju, stara je oko jednog veka. Nova studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu, sada tvrdi da je to malo verovatno. Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports.Vodeći autor, dr Ričard Anslou, sa Instituta za astronomiju, objašnjava da su komete dugo smatrane svojevrsnom “propusnicom iz zatvora“, jer su navodno donosile sve molekule potrebne planeti da zasnuje život. Njegov zaključak je suzdržan, to je romantična ideja, ali rezultati upućuju na to da je krajnje neverovatna, piše New York Post.
Sto hiljada simulacija
Tim je računarskim simulacijama proveravao da li su komete koje su bombardovale mladu Zemlju, mogle da donesu cijanovodonik (HCN), molekul koji ima ključnu ulogu u nekoliko predloženih puteva ka građevinskim blokovima života. Prema navodima medija, Zemlja je pre više od 4 milijarde godina možda prošla kroz period jakog bombardovanja, sa više od 100.000 kometa, većih od 100 metara, a simulacija tog perioda ponovljena je 100.000 puta. Anslou kaže da u proseku nije bilo nijednog uspešnog udara.
Razlog je brzina. Komete obično stižu prebrzo i udaraju pod suviše oštrim uglom, pa molekuli ispare. Zato, kako se navodi, vrlo malo njih, ako je ijedna, može da isporuči organske molekule netaknute.
Male šanse
Preživljavanje udara nije dovoljno. Preostali molekuli moraju da se nakupe u dovoljnoj koncentraciji, a takvih prilika je u ranoj istoriji Zemlje bilo najviše nekoliko. Hemijske reakcije koje vode ka životu morale bi da počnu brzo, pre nego što se privremeno nakupljeni materijal rasprši. Anslou to opisuje kao događaj “jedan u milion“. Potrebni bi bili tačna brzina i tačan ugao udara, a zatim i povoljni uslovi posle njega. Naučnici ne tvrde da je isključeno da se tako nešto desilo. Prema Anslou, to bi u najboljem slučaju bio jednokratan slučajan pogodak.
Odakle onda život?
Istraživači navode više mogućnosti, među njima i sintezu molekula posle udara asteroida, koji su pogađali Zemlju, mnogo češće od kometa. Studija, dakle, ne isključuje svemirsko poreklo sastojaka života, već samo komete kao glavnog isporučioca.
Mars,mesto gde bi komete imale više šanse
Komete bi imale mnogo bolje izglede na Marsu. Planeta je manja i ima tanju atmosferu, a prema Anslou zbog manje mase i veće udaljenosti od Sunca tipična brzina udara kometa na Marsu mnogo je niža, pa se tamo nije uništavala većina HCN-a kao na Zemlji. Stopa kometa koje su preživele udar na Marsu pet puta je veća nego na Zemlji. Venera je, nasuprot tome, loš kandidat,njena gusta atmosfera uništila bi većinu kometa.
To ne znači da je život na Marsu zaista nastao tim putem. Anslou je oprezan, ako se tako nešto dogodilo na Zemlji, bilo bi čudno da se nije dogodilo i na Marsu. Zato smatra verovatnijom drugu mogućnost, a to je da se nije dogodilo ni na jednoj od dve planete.
Ograničenja studije
Reč je o simulacijama, koje ne dokazuju da se nešto nije moglo desiti, već da je ta teorija mnogo manje verovatna nego što se do sada mislilo. Studija se usredsredila na jedan molekul, cijanovodonik, pa ostaje otvoreno kako bi se drugi sastojci ponašali.







Komentari (0)