Redovan san je važniji od njegovog trajanja: Naučnici otkrili šta zaista utiče na rizik od rane smrti

Stabilan ritam spavanja može da utiče na zdravlje više nego broj sati sna

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Magnific/jcomp

San se godinama posmatrao kroz jednostavnu logiku – što duže spavate, to bolje za organizam.

Međutim, nova istraživanja pokazuju da može da bude presudnije nešto drugo, a to je redovnost spavanja i buđenja.

Drugim rečima, način na koji organizujete san može da utiče na zdravlje više nego sama njegova dužina.

Foto: Magnific/yanalya

Redovan ritam spavanja povezan sa manjim rizikom od smrtnosti

Studija koju su sproveli australijski, američki i britanski naučnici, a koja je objavljena u časopisu “Sleep”, pokazala je da odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme svakog dana može da ima zaštitni efekat na zdravlje.

Istraživači su do ovog zaključka došli analizom podataka iz britanskog “Biobank”-a, velike biomedicinske baze koja sadrži zdravstvene i genetske informacije više od pola miliona ljudi. U ovoj analizi učestvovalo je 60.977 ispitanika prosečne starosti nešto manje od 63 godine, a tokom perioda praćenja od osam godina preminulo je 1.859 osoba.

Rezultati su pokazali da osobe sa stabilnim ritmom spavanja imaju značajno niže rizike u poređenju sa onima koji spavaju u neujednačenim terminima. Redovno spavanje je povezano sa manjim rizikom od smrti iz bilo kog uzroka, kao i sa nižim rizikom od smrti povezanih sa rakom i kardiometaboličkim bolestima, među kojima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i komplikacije koje prate gojaznost.

Foto: Pixabay/Claudio_Scott

Koliko sati sna je idealno i zašto doslednost pravi razliku

Koautor studije dr Angus Burns sa “Harvarda” ističe da trajanje sna i dalje ima važnu ulogu, ali da doslednost u vremenu odlaska na spavanje i buđenja može da ima još veći značaj.

On objašnjava da ljudi koji spavaju duže i u isto vreme imaju najniži rizik, ali da čak i kraći san, ako je redovan, može da bude povoljniji za zdravlje nego duži, ali neorganizovan ritam. To je posebno važno za ljude koji zbog posla ili porodičnih obaveza ne mogu da dostignu idealnih sedam do devet sati sna.

Naučnici preporučuju da razlika u vremenu odlaska na spavanje i buđenja ne bude veća od jednog do dva sata, jer veće oscilacije mogu da utiču na kvalitet sna i opšte stanje organizma.

Foto: Pixabay/slaapwijsheid

Nedostatak sna i njegov uticaj na zdravlje

Podaci pokazuju da ljudi danas u proseku spavaju kraće nego ranije i da je hronična neispavanost sve prisutnija. Oko petine ljudi gotovo nikada se ne budi odmorno, što može da bude znak dugoročnog poremećaja sna.

Nedostatak sna može da ima ozbiljne posledice, jer se oko 20 posto saobraćajnih nesreća povezuje sa umorom. Takođe, brojna istraživanja ukazuju da neispavanost može da utiče na povećanje rizika od gojaznosti i dijabetesa, jer remeti hormonske mehanizme koji regulišu apetit i osećaj gladi.

Foto: Pixabay/manbob86

Dugoročni zdravstveni rizici i efekti na mozak

Dugotrajno smanjen unos sna povezan je i sa povećanim rizikom od prerane smrti. Jedno dugoročno istraživanje sprovedeno na 10.000 britanskih državnih službenika pokazalo je da osobe koje spavaju pet sati ili manje imaju gotovo dvostruko veći rizik od smrti, posebno od kardiovaskularnih bolesti, u poređenju sa onima koji spavaju oko osam sati.

Naučnici takođe ističu da nedostatak sna može da utiče na rad mozga, posebno na amigdalu, deo koji reguliše emocije i anksioznost. Pojačana aktivnost u ovom delu mozga može da utiče na promene raspoloženja i veću osetljivost na stres.

Foto: Magnific/gpointstudio

Zašto je noćni san najvažniji i šta ga remeti

Stručnjaci naglašavaju da je noćni san najkvalitetniji jer tada dolazi do prirodnog pada telesne temperature i povećanja lučenja melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja.

Međutim, savremene navike mogu da utiču na kvalitet sna. Upotreba mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja pre spavanja može da ometa proizvodnju melatonina, jer plavo svetlo sa ekrana utiče na mozak i otežava uspavljivanje.

Zbog toga se preporučuje da se elektronski uređaji izbegavaju najmanje sat vremena pre odlaska na spavanje. Takođe, spavaća soba treba da bude hladna i tamna, jer takvi uslovi mogu da utiču na kvalitet sna.

Ako uprkos tome osoba ne može da zaspi, stručnjaci savetuju da se ne ostaje u krevetu u frustraciji, već da se ustane i uradi nešto smirujuće dok se ne javi prirodan umor.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar