Jedna navika na otvorenom značajno smanjuje usamljenost: Bitno je gde šetate i šta još radite

Neke aktivnosti pokazale su jaču vezu sa smanjenjem osećaja usamljenosti

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Unsplash/Jad Limcaco

Usamljenost je vremenom prerasla u zdravstvenu krizu, ali naučnici i dalje nemaju jedinstven odgovor na to kako je rešiti. Dugo je dominirala jednostavna ideja: podsticati ljude da više izlaze, gde će prirodno upoznavati druge i time smanjiti osećaj izolacije. Međutim, novo istraživanje ukazuje da takav pristup možda nije ključan.

Kako prenosi Vice, studija objavljena u časopisu Health and Place analizirala je navike 2544 ispitanika koji žive u blizini jezera Mjøsa, najvećeg u Norveškoj, ispitujući koliko vremena provode na vodi ili pored nje i koliko se usamljeno osećaju.

Rezultati su pokazali da društvena interakcija sama po sebi nije presudna. Manja usamljenost bila je više povezana sa ličnim doživljajem prirode i emotivnom vezanošću za mesto nego sa susretima s drugim ljudima. Najizraženiji efekat zabeležen je kod ispitanika koji su aktivnosti na jezeru obavljali sami.

Istraživači Sindre Kottis Hof i Helga Sinevog Lovol navode da samoća omogućava veću pažnju prema okruženju, umesto fokusiranja na društvo. Drugim rečima, razlika postoji između boravka pored vode i svesnog doživljaja tog prostora.

Nisu sve aktivnosti jednako delotvorne

Neke aktivnosti pokazale su jaču vezu sa smanjenjem osećaja usamljenosti. Šetnja uz obalu, posmatranje pejzaža i kretanje po zaleđenom jezeru imali su najpozitivniji efekat. Nasuprot tome, fizičke vežbe pored vode bile su najslabije povezane sa tim osećajem.

Autori objašnjavaju da aktivnosti koje uključuju senzornu pažnju i estetski doživljaj jačaju vezu sa okruženjem, dok vežbanje usmerava fokus na napor i performans, što smanjuje taj efekat.

Rast problema usamljenosti

Ozbiljnost problema dodatno potvrđuju podaci iz Svetskog izveštaja o sreći. U 2023. godini, 19 odsto mladih odraslih navelo je da nema na koga da se osloni za društvenu podršku, što predstavlja rast od 39 odsto u odnosu na 2006. godinu.

Usamljenost se povezuje sa depresijom, kardiovaskularnim bolestima, demencijom i povećanim rizikom od prerane smrti. Dosadašnje intervencije zasnovane na organizovanju društvenih aktivnosti često su dale ograničene rezultate.

Ograničenja i zaključak

Istraživači napominju da je studija posmatračka, pa se ne može sa sigurnošću govoriti o uzroku i posledici. Takođe, moguće je da usamljeniji ljudi sami češće traže boravak u prirodi.

Autori ističu i da samoća nije univerzalno rešenje, jer previše izolacije može imati suprotan efekat. Ipak, zaključak studije je jednostavan: pronaći mesto koje ima lično značenje, otići tamo sam i posvetiti mu punu pažnju može pomoći u smanjenju osećaja usamljenosti.

BONUS VIDEO:

Izvor: Index.hr

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar