Iz­ra­da pred­lo­ga o “mir­nom raz­dru­ži­va­nju” pri samom kraju, u toku su razgovori i usaglašavanja

Spo­ra­zum o raz­dru­ži­va­nju još ni­je za­vr­šen, u to­ku su raz­go­vo­ri i usa­gla­ša­va­nja, ka­že mi­ni­star­ska fi­nan­si­ja RS Zo­ra Vi­do­vić

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen/youtube

Pred­log po­li­tič­kog raz­gra­ni­če­nja Re­pu­bli­ke Srp­ske s Fe­de­ra­ci­jom BiH usko­ro će bi­ti fi­na­li­zo­van, a ras­pad BiH će jed­nog da­na po­sta­ti či­nje­ni­ca, iz­ja­vio je pred­sed­nik Re­pu­bli­ke Srp­ske Mi­lo­rad Do­dik. Ide­ja „mir­nog raz­dru­ži­va­nja”, ko­ju vla­sti Srp­ske pla­ni­ra­ju da po­nu­de vo­đa­ma u dru­gom en­ti­te­tu, iza­zi­va broj­ne re­ak­ci­je ot­ka­ko je pre oko me­sec da­na na­ja­vlje­na kao od­go­vor na, ka­ko tvr­de, ugro­ža­va­nje Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma od stra­ne vi­so­kog pred­stav­ni­ka i Ustav­nog su­da BiH, kao i do­no­še­nje re­zo­lu­ci­je o Sre­bre­ni­ci, za ko­ju se sma­tra da ima po­li­tič­ku po­za­di­nu.

„Bo­šnja­ci gre­še ako mi­sle da BiH mo­že bi­ti uspe­šna bez za­do­vo­lje­nja Sr­ba i Hr­va­ta. Ni­su se­li sa Sr­bi­ma i Hr­va­ti­ma da vi­de ka­ko da­lje”, na­gla­sio je Do­dik za sa­ra­jev­ske me­di­je do­da­ju­ći da „po­dr­ža­va je­di­no mir­no raz­dru­ži­va­nje”.

Broj­ni me­di­ji iz­ve­sti­li su da je Vla­da RS već for­mi­ra­la pred­log o mir­nom raz­dru­ži­va­nju. Pre­ma ra­ni­je na­ja­vlje­nom pla­nu, na­kon što Vla­da RS utvr­di pred­log na osno­vu do­ku­men­ta ko­ju pri­pre­mi Rad­na gru­pa, on će bi­ti pod­net Skup­šti­ni RS, ko­ja će ga pro­sle­di­ti na iz­ja­šnje­nje part­ne­ri­ma u Sa­ra­je­vu. Prav­ni eks­per­ti iz Srp­ske mi­sle da ta­kav pred­log ni­je pro­tiv­u­sta­van, jer Ustav BiH ne za­bra­nju­je raz­dru­ži­va­nje, ali na­po­mi­nju da je stav Fe­de­ra­ci­je BiH una­pred po­znat, pa se po­li­tič­ka ak­tiv­nost RS vi­še mo­že po­sma­tra­ti kao is­ka­zi­va­nje ne­za­do­volj­stva zbog po­na­ša­nja me­đu­na­rod­nih pred­stav­ni­ka.

Mi­ni­star­ska fi­nan­si­ja RS Zo­ra Vi­do­vić re­kla je u če­tvr­tak na­kon sed­ni­ce Vla­de RS da spo­ra­zum o mir­nom raz­dru­ži­va­nju još ni­je za­vr­šen, is­ta­kav­ši da su „u to­ku raz­go­vo­ri i usa­gla­ša­va­nja”.

U me­đu­vre­me­nu, Ame­ri­ka je pro­ši­ri­la spi­sak sank­ci­o­ni­sa­nih u RS, uvr­stiv­ši na nje­ga i se­dam kom­pa­ni­ja. Vi­do­vi­će­va je na­ve­la da se ra­di o di­rekt­nom uda­ru na 700 rad­ni­ka ko­ji su za­po­sle­ni u fir­ma­ma.

(Ne)ime­no­va­ni su­per­vi­zor Kri­sti­jan Šmit iz­ja­vio je u ve­zi s na­ja­va­ma iz RS da je reč o „opa­snoj igri ko­ja ne bi pro­šla bez po­sle­di­ca”. Me­đu­tim, i sam Šmit, kao i Sa­vet za spro­vo­đe­nje mi­ra (PIK), do­pri­no­se na­pe­to­sti do­vo­de­ći u pi­ta­nje sa­mo­po­u­zda­nje RS u po­gle­du vla­sti­te auto­no­mi­je. Na­kon dvo­dnev­nog za­se­da­nja, PIK je za­klju­čio da en­ti­te­ti „ne­ma­ju ni­ka­kav su­ve­re­ni­tet” is­ta­kav­ši da RS ni­je stra­na pot­pi­sni­ca Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma. Ra­dio-te­le­vi­zi­ja RS iz­ve­šta­va da se Srp­ska u Dej­ton­skom spo­ra­zu­mu po­mi­nje 57 pu­ta, a en­ti­tet još 95 pu­ta, za raz­li­ku od PIK-a, ko­ga u tom mi­rov­nom ugo­vo­ru ne­ma.

„Srp­ska je pot­pi­sa­la sve anek­se Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma, uklju­ču­ju­ći i Aneks 4 – Ustav BiH – i Aneks 10, ko­ji de­fi­ni­še ime­no­va­nje, nad­le­žno­sti i pra­va vi­so­kog pred­stav­ni­ka. U skla­du s tim anek­som, vi­so­ki pred­stav­nik u BiH tre­nut­no ne po­sto­ji. Ni u jed­nom anek­su ili bi­lo gde, ni­smo na­i­šli na po­sto­ja­nje PIK-a”, od­go­vo­rio je Ra­do­van Ko­va­če­vić, de­le­gat u Do­mu na­ro­da BiH.

Mi­lo­rad Do­dik pod­se­ća da je Srp­ska na­sta­la 9. ja­nu­a­ra 1992. go­di­ne, a da je FBiH for­mi­ra­na 18. mar­ta 1994. na osno­vu Va­šing­ton­skog spo­ra­zu­ma. „RS i FBiH su stra­ne ko­je su uče­stvo­va­le u kre­i­ra­nju Op­šteg okvir­nog spo­ra­zu­ma za mir u BiH i ko­je su pot­pi­sa­le sve anek­se Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma ko­ji či­ne nje­gov in­te­gral­ni deo”. Do­dik je pod­se­tio da su RS i FBiH kao stra­ne ugo­vor­ni­ce udru­ži­le svo­je te­ri­to­ri­je u no­vo­for­mi­ra­nu BiH, pre­da­le joj sa­mo deo sop­stve­nog su­ve­re­ni­te­ta ko­ji se od­no­si na me­đu­na­rod­ni aspekt, te za­dr­ža­le u pot­pu­no­sti unu­tra­šnju su­ve­re­nost.

Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar