Danas slavimo Svetog Savu: Vizionar srpskog roda bio je začetnik srpske književnosti i naš prvi planinar

Sveti Sava je dao mogućnost sveštenicima, odnosno kaluđerima, da postanu neka vrsta lekara koji prkose vračarama i magiji, kojoj su ljudi u to doba pribegavali kako bi se izlečili

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto:Shutterstock,Printscreen/StanojeStanojevic/A.Deroko/Ilustracija

Danas obeležavamo jedan od najvećih srpskih praznika – Svetog Savu, a koliko je Sveti Sava bio retka osoba, govore istorijske činjenice, njegova dela – autokefalnost naše crkve, manastiri Hilandar i Studenica, jezik koji smo očuvali. Otvorio je prvu bolnicu, obrazovao prve lekare, pisao žitija na srpskoslovenskom, utemeljio pravosuđe, bio vešt diplomata i stigao da čak bude naš prvi svetski putnik i planinar.

Putovanja Svetog Save bila su diplomatska i hodočasnička, otvarala su nove perspektive u pogledu politike, kulture, religije, medicine. Prevalio je više od deset hiljada kilometara oskudnim transportnim sredstvima, na kome vrebaju nevolje od bolesti, razbojnika, gusara, vojske, i to je bio pravi podvig.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Imao je oči koje zrače svetlost

Na osnovu likovnih prikaza, savremeni naučnici zaključuju da je Sava bio visokog rasta, širokih, malo spuštenih ramena, izduženog lica sa visokim čelom, skoro orlovskim nosom, tankim usnama, dužim ušima i očima „koje gledaju i zrače svetlost”. Kod Teodosija je zapisano da je Sava u mladosti imao „lepotu lika” i „čistotne svetle zlatozarne vlasi”. Međutim, zbog strogog monaškog života, kako zapisa Teodosije, „neisceljivo oboli”.

Osnivač bolnica

Sveti Sava je dao mogućnost sveštenicima, odnosno kaluđerima, da postanu neka vrsta lekara koji prkose vračarama i magiji, kojoj su ljudi u to doba pribegavali kako bi se izlečili. Tako je Sveti Sava utemeljio modernu naučnu medicinu i unapredio zdravlje svog naroda. Sve medicinske spise sa medicinskih fakulteta u Sijeni, u Monpeljeu, Carigradu doneo je u Srbiju kako bi omogućio narodu da zdravije i bolje živi. Obnavlja manastir Hilandar na Svetoj Gori i tamo osniva prvu bolnicu, kao i u manastiru Studenica, i oni postaju naši prvi medicinski fakulteti u srednjem veku.

Savina ruka

Ono što je sačuvano od tela svetitelja, jeste njegova leva šaka bez malog prsta, koja je nekim čudom sačuvana posle spaljivanja njegovih moštiju 1594. godine na Vračaru. Dugo je čuvana u manastiru Svete Trojice kod Pljevalja, a sada se nalazi u manastiru Mileševi kod Prijepolja. Prema nekim svedočanstvima, mali prst je 1680. godine prenesen u Peć.

Začetnik je srpske književnosti

Mada se njegov književni rad zasnivao na pisanju tipika (pravilnika), upravo su ovi tipici prvi radovi nastali na našem narodnom jeziku. Pre ovoga, svi sačuvani tekstovi samo su prepisivani prevodi crkvenih tekstova. Napisao je Žitije Svetog Simeona, Karejski tipik, Hilandarski tipik i Studenički tipik, kao i Zakonopravilo. Stoga Savu možemo nazvati rodonačelnikom pisanja na srpskoslovenskom i narodnom jezik, a od njegovog vremena počinje i istorija književnog jezika. Spisi otkrivaju da je Sveti Sava posedovao „rečitost i veliku lakoću u razvijanju osnovne misli”, a u pismima i besedama se pokazuje kao osećajan čovek pitomog karaktera. Opisi savremenika i pisaca bliskih njegovom vremenu prikazuju ga kao čoveka „izvanredne energije, viših intelektualnih sposobnosti, uporne volje i plahe prirode”.

Naš prvi planinar

Prema tvrdnjama više domaćih istoričara, „Žitije Svetog Save” monaha Teodosija nesumnjiv je dokaz da je srpski svetitelj izvršio jedan od prvih uspona na planinske vrhove u zabeleženoj istoriji. Ova hagiografija kazuje kako se Sveti Sava nedugo po dolasku na Svetu Goru, 1195. godine, popeo na vrh planine Atos. To je planina s najvišim vrhom, na 2.030 metara nadmorske visine, i u današnjim uslovima ovakav uspon bi se smatrao značajnim rezultatom, a pre više od osam vekova to je bilo izuzetno dostignuće…

Piše: Jasna Drenovac

OVU I DRUGE AKTUELNE PRIŠE MOŽETE PROČITATI U ŠTAMPANOM IZDANJU OBJEKTIVA ZA 27. JANUAR

Foto: Objektiv.rs

BONUS VIDEO:



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar