PRAVOSLAVLJE

Srbi danas proslavljaju Đurđic: Jedna stvar se radi u STROGOJ TIŠINI, a ovo je ZABRANJENO!

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik prenošenja moštiju Svetog Georgija, u narodu poznat kao Đurđic

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen/YouTube

Pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju veliki praznik – Đurđic. Ovaj dan posvećen je prenosu moštiju Svetog velikomučenika Georgija iz Nikomidije u palestinsku Lidu, domovinu njegove majke, i to po njegovoj želji koju je pred smrt saopštio jednom slugi.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Sveti Georgije stradao je 303. godine, jer je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana.

Izjavio je da se ne plaši da umre za svoju veru, propovedao je Novi zavet, a čak je i carevu ženu Aleksandru uspeo da preobrati u hrišćanstvo. Tada su oboje osuđeni na smrt odsecanjem glave. Posvećeni su mu mnogi manastiri, među kojima najpoznatiji manastir Đurđevi Stupovi.

Sveti Georgije je poštovan kao zaštitnik mnogih država i gradova u Evropi. Poštovan je i kao zaštitnik konjice, vitezova i viteštva i krstaških pohoda, a proslavljaju ga Grci, Rusi, Bugari, Srbi, Englezi, Francuzi, Nemci, Italijani.

Novi Hram Svetog Georgija je podignut na mestu starog 1872. godine i postoji još uvek. Đurđic se proslavlja isto kao i sve druge Krsne slave, pripremom slavskog kolača, koljiva i vina, i osveštanjem koje obavlja sveštenstvo Crkve. Ukoliko padne u mrsni dan, sprema se mrsna trpeza, a ukoliko padne u posni dan (sreda, petak), sprema se posna trpeza. To je nepokretni praznik.

Danas slavimo Đurđic: Pazite da nešto ne date iz kuće, a žene na OVO posebno nek obrate pažnju

U nekim krajevima Đurđic se slavi i kao imendan, pa prema običajima, ljudi koji se zovu Đorđe, Đurđica, Đoka, Đurđa, ali i Georgije, Georgina, danas ništa ne bi trebalo da rade, već da dan posvete Svetom Đorđu i molitvama. Takvim osobama će i čitav naredni period, narod kaže, biti srećan.

Običaji na Đurđic u Srbiji povezani su sa još jednim svecem koga slavimo. Naime, mnoga srpska verovanja i običaji na Đurđic u vezi su sa periodom između Đurđica 16. novembra i Svetog Mrate koji se slavi 24. novembra. Ti dani se u narodu nazivaju Mratinci ili Vučji dani jer je Sveti Mrata zaštitnik vukova.

Prema predanju, u tim danima svetac nadgleda kako ko radi, zatim naredi vukovima da kazne onoga ko nije bio vredan, a domaćina koji ne ide u crkvu i ne poštuje Svetog Mratu, najviše

kažnjava jer mu pošalje hromog vuka, poznatog kao kriveljan. Kod starijih ljudi postoji verovanje da ako je vreme za Mratince maglovito, i zima će biti maglovita i promenljiva, a ako je vedro, zima će biti jaka.

U tom periodu ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Žene ne rade ručne radove, obućari i krojači su na odmoru. Vukovi se u tim danima ne love jer to donosi nesreću. U Zapadnoj Srbiji bio običaj da se ovim danima u ranu zoru zakolje crno pile ili mladi crni petao, na kućnom pragu sa vezanim kljunom. U Hercegovini se kao žrtva prinosilo crno jagnje. Oba običaja obavljaju se u strogoj tišini, kako bi se domaćini zaštitili od napada vukova.

Iako Đurđic nije crveno slovo, veoma je važan i poštovan praznik među vernicima, pa se tako na ovaj dan ne rade teški poslovi i ručni radovi. Takođe, strogo je zabranjeno loviti vukove, jer će lovce u suprotnom zadesiti velika nesreća i maler koji će ih pratiti i cele sledeće godine.



Izvor: Agencije

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar