1. Primirje ili mir
Konflikti u Ukrajini i na Bliskom istoku i dalje zaokupljaju pažnju svetskih lidera i javnog mnjenja, jer se njihove posledice šire izvan ratnih zona. Ipak, mir ostaje neuhvatljiv. Primirje ne može da zameni mirovni sporazum, piše Politika.
2. Militarizacija i eksplozija sukoba
U svetu je aktivno 56 ratnih žarišta, više nego ikada od kraja Drugog svetskog rata i osnivanja OUN. Oko 110 miliona ljudi je raseljeno zbog ovih sukoba. Bliski istok podstiče dalji migracijski pritisak na Evropu… Ali, pre svega, kuda nas vodi militarizacija – koja je porasla u 108 zemalja? Kineski vojni budžet svake godine se povećava za sedam odsto, Rusija ima ratnu ekonomiju, a SAD, pod Donaldom Trampom, zalažu se za povećanje potrošnje namenjene odbrani u NATO-u, sa dva na pet odsto BDP-a.
3. Budućnost multilateralizma
Povelja UN obeležava 80. godišnjicu u oktobru, a Helsinška povelja 50. u avgustu. UN i OEBS moraju da se osvrnu na trenutno žalosno stanje multilateralizma na evropskom i globalnom nivou.
4. Lažna iluzija protekcionizma kao modela konkurentnosti
Sa neoliberalnim modelom u dubokoj krizi ostaje pitanje kako otkloniti njegove zabrinjavajuće posledice. Dok je fokus ka Trampu zbog njegove najave novih tarifa, EU – i sama dugogodišnji šampion slobodne trgovine – sve se više navikava da primenjuje mere smanjenja rizika i druge protekcionističke mere.
5. Trka za retkim mineralima
Sa Kinom, koja kontroliše obradu 85 odsto retkih zemnih elemenata – grupe od 17 kritičnih metala neophodnih za komponente u vojnim odbrambenim sistemima, potrošačke elektronike i tehnologije obnovljive energije, SAD i EU se takmiče za preostale ili nove izvore. Diplomate vodećih zemalja EU sada imaju mandat svojih vlada da pitanje retkih minerala stave u prvi plan, posebno u zemljama bogatim resursima, od Srbije do Čilea.
6. Geopolitika povezanosti
Osim zbog retkih zemnih materijala, Grenland se među velikim silama sve češće pominje zbog svog infrastrukturnog značaja. Rute na severu Arktika postale su vruće takmičarsko područje, posebno kako Rusija i Kina napreduju u izgradnji Severnomorskog puta. U Africi i Aziji uspeh kineske Inicijative „Pojas i put” naveo je SAD da isprobaju alternativu – od povezivanja Atlantika sa Pacifikom do ekonomskog koridora Indija – Bliski istok – Evropa. U Latinskoj Americi Tramp ponovo otvara pitanje Panamskog kanala, dok je Kina otvorila veliku luku u Peruu, čime je povećala povezanost Kine i Južne Amerike. U Evroaziji kinesko-evropski ekspres, koji prolazi kroz Rusku Federaciju, postao je ključni transportni koridor. I rusko-iransko strateško partnerstvo iz januara 2025. moglo bi konačno da podstakne planirani železnički put koji će povezati Rusiju sa Indijskim okeanom preko Irana.
7. Klimatske promene protiv energetske bezbednosti
Kako se Evropska unija udaljila od ruskog gasa, postala je sve zavisnija od Sjedinjenih Država. S druge strane, sa Trampom u Beloj kući SAD će se zalagati za više fosilnih goriva, što će pogoršati zelenu agendu za Evropu.
8. Nastavak uspona suverenističke politike u Evropi
Deindustrijalizacija i emigracija kompanija u SAD, negativni efekti trgovinskih neravnoteža i gubitak konkurentnosti u odnosu na Kinu, skupa energija zbog sankcija Rusiji, neuspeh u rešavanju ilegalnih migracija iz Afrike i Bliskog istoka i još mnogo toga uticalo je na rast suverenističke politike u Evropi.
9. Tehnološka konkurencija bez ograničenja
Tehnološko takmičenje će nastaviti da se ubrzava, uz zaostajanje u regulaciji i uz dilemu „sloboda protiv bezbednosti”. Sa rastućom militarizacijom, protekcionizmom i trkom za retkim mineralima, u atmosferi opadajućeg multilateralizma, izgledi za međunarodnu saradnju i rešenja za upravljanje izgledaju nejasno.
10. Budućnost saveza
Povratak Donalda Trampa imaće višestruke implikacije na saveze i političke grupe koje predvode SAD. EU će takođe biti pod uticajem Trampovih bliskih veza sa Orbanom ili afiniteta njegovog tima prema suverenističkim političkim pokretima i vladama. I Kina i Rusija će morati da se pozabave delotvornošću širenja organizacija poput BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju.
Komentari (0)