Evroparlamentarci na udaru “predatora”: da li EU može da zabrani špijunske softvere

Sajber-alate kao „pegaz” tajne službe su često koristile da bi pratile novinare, opoziciju kao i sve protivnike vlasti

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/Deniz Anttila

Nakon što je list „Denik N” iz Bratislave objavio da je slovačka obaveštajna agencija nabavila kontroverzni špijunski softver „pegaz”, premijer Robert Fico ne samo da je negirao te tvrdnje, već je pozvao na donošenje zakona koji bi sprečili korišćenje takvih sistema.

Ipak, s obzirom na to da je reč o programu koji koriste tajne službe, stručnjaci smatraju da Fico svakako ne bi potvrdio takvu informaciju, čak i da je istinta.

Optužbe na račun Fica dolaze samo desetak dana nakon što su nevladine organizacije iz zemalja Evropske unije zatražile od institucija EU da donesu sveobuhvatno zakonodavstvo koje bi zabranilo upotrebu ovih sajber-alata.

U zajedničkom saopštenju koje je objavio Centar za demokratiju i tehnologiju iz Brisela, navodi se da bi Evropska komisija trebalo da uspostavi mehanizam za suzbijanje zloupotrebe špijunskih softvera i da zabrani njihovu proizvodnju, izvoz, prodaju, uvoz, nabavku, servisiranje i upotrebu.

„Duboko žalimo što institucije EU nisu uspele da obezbede efikasna rešenja za brojne izveštaje o lošem upravljanju i zloupotrebi ovlašćenja od strane država članica”, stoji u pismu nevladinih organizacija, među čijim su potpisnicima: Evropska mreža za digitalna prava, Evropska federacija novinara, Član19, Vikimedija Evropa i Unija građanskih sloboda za Evropu.

Dodaje se i to da nedavno usvojeni Zakon o slobodi medija ne uspeva u potpunosti da zaštiti novinare od špijunskih softvera i da se još čeka odgovarajući institucionalni odgovor na ovu pretnju, preneo je „Evroaktiv”.

Podsetimo, Evropski parlament je u junu prošle godine usvojio neobavezujuću rezoluciju kojom je pozvao na primenu pravila kako bi se sprečila zloupotreba špijunskog softvera. Ova rezolucija je doneta nakon jednogodišnje istrage komisije EP-a o korišćenju izraelskog softvera „pegaz”, u okviru koje je utvrđeno da je nekoliko zemalja Unije (Kipar, Grčka, Mađarska, Poljska i Španija), kupilo ovaj program za nadzor, a da su ga neke države koristile za ilegalno praćenje novinara, aktivista i političkih protivnika.

Kako je ranije objasnio Blumberg, „pegaz” je napredni softver razvijen od strane izraelske kompanije „NSO grup”, koji je napravljen za špijuniranje mobilnih telefona i omogućava neovlašćeni pristup podacima sa tih uređaja. On može da presreće telefonske pozive, SMS poruke, e-poštu, prikuplja podatke o lokaciji, snima razgovore, pristupa aplikacijama za razmenu poruka poput „Vocapa” i drugih, pa čak i da koristi kameru i mikrofon uređaja bez znanja korisnika.

Iako je „NSO grup”, koja se inače nalazi na crnoj listi SAD, tvrdila da je „pegaz” razvijen sa ciljem da pomogne vladama i obaveštajnim agencijama u borbi protiv terorizma i kriminala, razni izveštaji su pokazali da je softver često korišćen za nadzor nad novinarima, aktivistima, opozicionim političarima i disidentima.

Zbog toga su evroposlanici prethodnih godina putovali širom Starog kontinenta i razgovarali sa stručnjacima. Došli su do informacija da je na primer u Poljskoj, navodno, „pegaz” bio deo sistema za praćenje opozicije i kritičara kontroverzne reforme pravosuđa koju je inicirala tada vladajuća partija Pravo i pravda, kao i da su žrtve saznale za špijunski napad od proizvođača mobilnih telefona.

„Pegaz” je korišćen i u Jordanu za hakovanje mobilnih telefona najmanje 30 ljudi, prema podacima grupe za zaštitu digitalnih prava „Ases nau”. Oni su naveli da su se hakovanja dogodila od početka 2020. do novembra 2023. godine, ali nisu optužili jordansku vladu za te napade. Međutim, kako je istakao Adam Kugl, jedan od meta napada i zamenik direktora organizacije „Hjuman rajts voč” za taj region, teško je zamisliti ko bi osim jordanskih vlasti bio zainteresovan da hakuje novinare, advokate i aktiviste.

Evroparlamentarci na udaru „predatora”

Povrh svega i evroparlamentarci su se početkom godine našli na meti hakera. Telefoni dvoje članova Pododbora za bezbednost i odbranu (SEDE) napadnuti su softverskim alatima za nadzor, navedeno je tada u internom imejlu EP-a. Ta otkrića samo su ispratila i prethodne incidente sa drugim poslanicima EP-a koji su bili na meti špijunskog softvera. Još 2022. otkriveno je da su telefoni predstavnika separatističkog Katalonskog pokreta za nezavisnost bili zaraženi špijunskim alatima. Iste godine, grčki poslanik u Evropskom parlamentu i opozicioni lider Nikos Andrulakis bio je na listi tamošnjih javnih ličnosti za koje je utvrđeno da su bili na meti „predatora”, još jednog špijunskog alata, dok se i predsednica parlamenta Roberta Mecola ranije takođe suočila sa pokušajem hakovanja njenog telefona.

Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar