Možda su RODITELJI krivi za nesreću u ljubavi: DETINJSTVO utiče na vaš izbor partnera i ponašanje u vezi

Odrastanje u lošim okolnostima može da stvori brojne probleme u kasnijem emotivnom životu

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Shutterstock

U psihologiji postoji uverenje da odrastanje i odnosi unutar porodice imaju veliki uticaj na kasniji ljubavni život pojedinca.

Odnos sa roditeljima može da bude glavni faktor koji utiče na to šta tražimo od partnera, kako primamo i izražavamo ljubav i kako reagujemo na druge u stresnim situacijama.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Odrastanje u velikoj meri utiče na sposobnosti, ponašanje i strahove koji se ispoljavaju u romantičnim odnosima. Loše detinjstvo može da stvori probleme sa ispoljavanjem emocija, poverenjem, iskazivanjem osećanja i reagovanjem na loše situacije.

Sa druge strane, vaše osobine u težnje u vezi mogu da vam ukažu na to kakvo vam je bilo odrastanje. Sve probleme i nedoumice, vezane za uticaj detinjstva na ljubavni život, najlakše ćete rešiti kroz razgovor sa terapeutom, koji može zaista da vam otvori oči, deluje otrežnjujuće i pomogne da rešite probleme.

1. Oni koji žele svima da udovolje

Osobe koje imaju veliku želju da usrećuju, pa maltene i služe partneru, često su odrastale uz veoma stroge, kritički nastrojene i večito nezadovoljne roditelja. Ovakvo odrastanje podrazumeva dobijanje ljubavi i nežnosti od roditelja “samo po zasluzi”, kada ste, na primer, dobili dobru ocenu ili ste odradili sve kućne poslove.

Ljudi koji nastoje da udovoljavaju partneru, često stavljaju njegove potrebe ispred svojih, spremniji su na žrtvovanje zarad veze i žive u ubeđenju da za ljubav i naklonost moraju lavovski da se bore. Takođe, nedostaje im inicijativa, znaju da budu veoma neodlučni i generalno pasivni u ljubavnim odnosima.

Foto: Shutterstock

2. Žrtve

Ljudi ovog tipa, odrastali su u nestabilnim porodicama, u kojima su roditelji bili hladni, neprijatni, možda čak i nasilni. Upravo zbog toga, ovakvi ljudi su zatvoreniji, jer su odrastali gradeći sopstveni zatvoreni svet u koji bi pobegli od lošeg okruženja.

Ovakvi ljudi su, nažalost, skloni tome da nađu partnera sličnog svojim roditeljima. U vezi su često zatvoreni, ponekad i apatični.

3. Kontrolori

Osoba koja ima potrebu da sve kontroliše u vezi, možda je odrastala u nesigurnom i nestabilnom okruženju ili u teškim uslovima koji nisu bili pod njenim uticajem.

Trudeći se da sve kontrolišu, ovi ljudi nastoje da izbegnu negativne emocije, poput tuge, razočaranja ili besa. Ujedno, odrastaju u krute ali hrabre osobe i prave borce.

Foot: Antonio Guillen Fernández / Panthermedia / Profimedia

4. Odbačeni ili zanemareni

Kada deca odrastaju pored roditelja koji nisu pouzdani i često svojim postupcima iznevere očekivanja i poverenje deteta, deca mogu da se pretvore u osobe koje konstantno prati osećaj odbačenosti i zanemarenosti.

Kada jednom počnu da traže partnera, ovi ljudi teže ka stabilnoj i prisnoj vezi punoj emocija i posvećenosti, partneru koji će uvek biti uz njih. Pošto ljubav nikada ne može biti savršena, često doživljavaju razočaranje i osećaj da su prevareni i zanemareni.

5. Oni koji izbegavaju emocije

Ukoliko dete raste u okruženju bez prisnosti i ljubavi, može da odraste u osobu kojoj to nije potrebno. Kao mali, tražili su ljubav koju nisu mogli da dobiju, pa su se osećali veoma razočarano i tužno. Ta trauma ih neprestano sprečava da izgrade jaku i stabilnu emotivnu vezu.

Roditelji su ih učili da je biti emotivan isto što i biti slab i da je najbolje osloniti se na sebe. Ova deca neretko odrastaju u ljude koji kriju svoja osećanja, dok u vezama nikada ili retko pokazuju intimnost, poverenje i bliskost.

Foto: Shutterstock

6. Oni koji teže sigurnim i zdravim vezama

Kada dete odrasta u normalnom okruženju sa roditeljima koji se ne libe toga da pokažu svoju ljubav ili nežnost, ono se najčešće razvije u osobu koja je potpuno sposobna za normalnu vezu. Takvi ljudi nemaju problema u komunikaciji ili iskazivanju svojih osećanja.

Nemaju problema ni sa postavljanjem granica preboljevanjem raskida, prevazilaženjem problema i racionalnim posmatranjem odnosa.

BONUS VIDEO:



Izvor: Objektiv.rs, sensa.hr

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar