Zbog jake kiše koja je danima padala u Srbiji došlo je do izlivanja reka i bujičnih poplava širom Srbije. U nekoliko opština je situacija vanredna i upućena je pomoć građanima kojima su domovi poplavljeni.
Da je od poplava 2014. godine učinjeno mnogo, možda više nego ikada, ali da je prioroda ponekad gotovo nepobediva, kaže za Objektiv Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.
“Nakon poplava koje su nas zadesile pre šest godina, Srbija i JVP “Srbijavode” uradili su ogroman posao, ali nažalost, priroda je često nezaustavljiva. Mnogo se uložilo u infrastrukturu koja sprečava da se voda iz reka izlije, kao i dodatnu zaštitu vodotokova, ali svi treba da znaju da ne postoji stopostotna zaštite od prirode”, kaže Filip Radović.
Nešto ozbiljno se dešava sa klimom u Srbiji
Promena klime u Srbiji je sve očiglednija, dok su obilne kiše koje padnu u kratkom vremenskom intervalu jedna od odlika te promene.
“Kiše padaju već mesec dana, 10 meseci nije bilo snega. Ne treba čovek da bude nikakav klimatski ekspert, dovoljno je da baci pogled kroz prozor, pa da vidi da se nešto ozbiljno dešava. Klimatske promene su trenutno najveći i najznačajniji proces na svetu, koji će potpuno promeniti način na koji živimo i predele u kojima živimo”, objašnjava Radović.
Šteta se meri u milijardama
Došlo je do dramatične oscilacije temperature, promene godišnjih doba i gubitka prelaznih perioda kao što su jesen i proleće.
“Već danas se u Srbiji osećaju velike posledice takvih promena. Kiša koja pada i donosi štetu našoj infrastrukturi u ogromnim iznosima. Kada se saberu posledice poplava i suše prethodnih decenija, šteta se meri u milijardama evra”, kaže direktor Agencije za zaštitu životne sredine.
Moramo da se prilagodimo
Čitave regione priroda je pretvarala u pustinje i nemoguće je potpuno sprečiti da se takvi ciklusi dešavaju.
“Ali potrebno je da se adaptiramo na klimatske promene i da ih smanjimo na najmanju meru. Da promenimo navike, gradimo zaštite, prilagodimo poljoprivredu”, kaže Radović.
Postoji rešenje za otpad u rekama
Jedan od dodatnih problema jeste zakrčenost rečnih korita smećem, što je sigurno jedan od razloga za nastanak poplava u određenim područijima u Srbiji.
“Postoji mnogo otpada u rekama i taj problem se rešava reciklažom. Reciklaža ambalažnog otpada porasla je sa 20 na 50 odsto, ali to nije dovoljno. PET ambalaža postaje sve jeftinija i reciklaža postaje neprofitabilna na svetskom tržištu, što primorava sistem da dodatno subvencioniše reciklažu”, objašnjava naš sagovornik.
Piše: Aleksandra Vasić
Preuzimanje teksta ili delova teksta dozvoljeno isključivo uz navođenje izvora i linka ka stranici Objektiv.rs







Komentari (0)