Ako ste otkrili da se vaš pas u poslednje vreme neprestano češe, grize šape ili trlja telo o nameštaj, nemojte automatski pretpostaviti da je reč o običnoj iritaciji kože. Ovakve promene mogu da ukazuju na alergijsku reakciju, koja se kod pasa može javiti u različitim životnim dobima.
Problem je što se njeni simptomi ponekad veoma lako pomešaju sa drugim zdravstvenim tegobama, pa vlasnici ne prepoznaju odmah šta se događa. Alergije su sve češći zdravstveni problem kod kućnih ljubimaca, a njihovo pravovremeno prepoznavanje važno je kako bi životinja dobila odgovarajuću pomoć.
Zato je važno obratiti pažnju ne samo na promene na koži već i na ponašanje, varenje i opšte stanje psa.

Šta se zapravo događa kada pas razvije alergiju?
Alergija predstavlja preteranu reakciju imunološkog sistema na određene materije iz okoline ili hrane koje same po sebi nisu štetne. Te materije nazivaju se alergeni, a kada pas dođe u kontakt sa nekom od njih na koju je osetljiv, njegov organizam pokreće odbrambenu reakciju.
Posledice mogu biti različite, od svraba i crvenila kože do problema sa varenjem i respiratornih simptoma. Pas može da ima nekoliko tegoba istovremeno, ali i samo pojedine znake koji na prvi pogled ne moraju da upućuju na alergiju.
Ni tačni uzroci zbog kojih se kod nekih životinja razvija preosetljivost još nisu u potpunosti razjašnjeni. Ulogu mogu da imaju nasledni faktori, izloženost alergenima iz okoline, sastojci hrane i način života.

Svrab je prvi znak koji vlasnici najčešće primećuju
Kada je reč o alergijama kod pasa, jedan od najčešćih simptoma jeste svrab. Životinja može uporno da se češe, liže ili grize određene delove tela, ali i da se trlja o nameštaj i druge predmete u stanu.
Ako takvo ponašanje traje, koža na mestima koja pas stalno nadražuje može da bude oštećena, a dlaka može da počne da opada. Uz fizičku nelagodnost često dolaze i promene u ponašanju. Pas može postati nemiran i razdražljiv, a ponekad se menja i način na koji se inače ponaša.
Alergijska reakcija ne mora, međutim, da se ispolji samo kroz kožu. Mogu se pojaviti crvenilo, otok, kijanje, curenje iz nosa i suzenje očiju.
Posebno je važno znati da u retkim, ali ozbiljnim slučajevima alergija može da izazove anafilaksiju. Reč je o teškoj reakciji organizma koja zahteva hitnu veterinarsku pomoć.
Dodatnu poteškoću predstavlja vreme pojavljivanja simptoma. Dok se kod nekih pasa reakcija razvije u roku od nekoliko sati nakon kontakta sa alergenom, kod drugih se tegobe pojavljuju tek posle 48 do 72 sata. Zbog ovakvog odlaganja nije uvek jednostavno utvrditi šta je izazvalo problem.

Hrana može da izazove svrab, ali i stomačne tegobe
Alergija na hranu jedan je od čestih problema kod pasa. Reakciju najčešće pokreću određeni proteini, a među namirnicama koje mogu da budu izvor alergena nalaze se govedina, piletina, svinjetina, mleko i jaja. Kod pojedinih životinja problem mogu da predstavljaju i određeni sastojci biljnog porekla.
Ovakva alergija ne mora nužno da se manifestuje promenama na koži. Vlasnici mogu primetiti mekšu i učestaliju stolicu, povraćanje, crvenilo kože i svrab u predelu trbuha i prepona.
Karakteristični znaci mogu biti i uporno lizanje i grizenje šapa, tresenje glavom i češanje ušiju. Ponekad se javljaju perutanje i opadanje dlake.
Zbog toga se prvi simptomi neretko pogrešno pripisuju prolaznim probavnim smetnjama ili nečemu što je pas pojeo tokom šetnje. Ipak, ako se tegobe ponavljaju, potrebno je potražiti savet veterinara.
Važno je naglasiti da alergija na hranu nije vezana za određenu rasu ili životno doba. Može se pojaviti kod pasa različitih pasmina i starosti.

Jedan ubod buve može da pokrene alergijsku reakciju
Buve nisu samo neprijatnost za kućne ljubimce. Alergija na buve spada među česte alergijske reakcije kod pasa i mačaka, a kod osetljivih životinja problem može da izazove već sam ubod.
Uzrok reakcije mogu biti proteini koji se nalaze u pljuvački buhe, na koje organizam pojedinih životinja reaguje preterano.
Promene na koži najčešće se pojavljuju na donjem delu leđa, pri korenu repa, sa unutrašnje strane butina, u predelu međice i na trbuhu. Koža na tim mestima može postati crvena i prekrivena krasticama.
Ako se pas dugo češe, posledice mogu biti izraženije. Dolazi do gubitka dlake, perutanja i promena pigmentacije, a oštećena koža može postati podložna razvoju sekundarnih infekcija.
Jedan od problema jeste to što prisustvo buva nije uvek lako uočiti. Čak i kada ih vlasnik ne primeti na prvi pogled, to ne znači da je alergijska reakcija isključena. Zato je važno da se sa veterinarom dogovori odgovarajuća zaštita od parazita.

Polenska prašina, grinje i plesan mogu da budu okidači
Pored hrane i buva, alergijske reakcije mogu biti povezane i sa materijama iz neposrednog okruženja. Jedan od takvih problema je atopijski dermatitis, koji nastaje zbog preosetljivosti na alergene poput polena, grinja i plesni.
Kod pojedinih pasa prvi simptomi pojavljuju se samo u određenom delu godine, najčešće tokom proleća, leta ili jeseni. Međutim, kod nekih životinja tegobe vremenom mogu da postanu prisutne tokom cele godine.
Učestalo češanje, lizanje i grizenje dovode do crvenila i oštećenja kože, koja može i da se zadeblja. Na zahvaćenim mestima dlaka često opada, a promene se najčešće primećuju na šapama, licu, ušima, donjim delovima nogu i trbuhu.
Oštećena koža dodatno je podložna sekundarnim bakterijskim infekcijama, što može da zakomplikuje postojeći problem.
Atopijski dermatitis može se javiti kod različitih pasmina, ali određene rase imaju veću sklonost ka ovom stanju. Među njima su labrador, zlatni retriver, zapadnoškotski beli terijer i šar-pej.

Zašto terapiju ne treba određivati samostalno?
Kortikosteroidi su se ranije često koristili za ublažavanje alergijskih simptoma kod pasa. Razlog je njihovo brzo delovanje na upalu i svrab, zbog čega mogu da donesu olakšanje životinji.
Ipak, njihova nepravilna ili dugotrajna primena može da izazove ozbiljne neželjene posledice. Zbog toga se ovi lekovi ne smeju davati psu bez nadzora veterinara.
Danas postoje i druge mogućnosti lečenja, a izbor odgovarajuće terapije zavisi od vrste alergije, intenziteta simptoma i opšteg zdravstvenog stanja životinje.
Veterinar može da preporuči odgovarajuće lekove, promenu ishrane, kontrolu parazita ili druge mere kojima se smanjuje izloženost alergenima. Koji će pristup biti primenjen zavisi od konkretnog uzroka i tegoba koje pas ima.

Kada je vreme za odlazak kod veterinara?
Neprestano češanje, grickanje šapa, tresenje ušima i promene na koži nisu simptomi koje treba zanemariti. Iako ne moraju uvek da znače da pas ima alergiju, ponavljanje ovih tegoba razlog je da se obratite veterinaru.
Nemojte čekati da svrab postane intenzivniji ili da se pojave veća oštećenja kože. Pravovremeni pregled može da pomogne u otkrivanju uzroka, razlikovanju alergije od drugih zdravstvenih problema i izboru odgovarajućeg lečenja.
Najvažnije je da ne pokušavate samostalno da lečite ljubimca, jer terapija mora da bude prilagođena vrsti alergije i njegovom zdravstvenom stanju.







Komentari (0)