Pacijent koji je zbog Stargartove bolesti postao slep i više nije mogao da čita i da prepoznaje lica, uspeo je ponovo da vidi slovo, a zatim i da pročita reč. Rezultat je zabeležen nakon ugradnje retinalnog implanta “PRIMA” kompanije “Science Corporation”, prvog kod osobe sa ovom naslednom bolešću oka.
Stargartova bolest postepeno uništava fotoreceptore u makuli, delu mrežnjače koji omogućava oštar centralni vid, dok periferni vid može duže da ostane očuvan. Za sada ne postoji terapija koja vraća izgubljeni vid kod ove bolesti.

“PRIMA” pokušava upravo to da nadomesti. Sistem koristi čip veličine približno dva puta dva milimetra, koji se postavlja ispod mrežnjače, i posebne naočare sa kamerom. Kamera snima ono što se nalazi ispred korisnika i prosleđuje sliku implantu, koji električno stimuliše preostale ćelije mrežnjače. Na taj način čip preuzima deo funkcije uništenih fotoreceptora.
Tokom prve rehabilitacione sesije pacijent je uspeo da prepozna jedno slovo, a tokom druge jednu reč. Direktor kompanije, Maks Hodak, objasnio je da sadašnja verzija još ne pruža široko vidno polje niti vid u boji. Korisnik dobija mali centralni “prozor” u kojem vidi crno – belu sliku sa visokim kontrastom, kroz koji vidi tek nekoliko slova.

Dakle, “PRIMA” ne vraća vid u obliku kakav je postojao pre bolesti. Ipak, činjenica da je prvi pacijent sa Stargartovom bolešću već tokom ranih rehabilitacionih sesija uspeo da razazna slova pokazuje da tehnologija ima snažan potencijal. Ovaj slučaj je važan i zato što se Stargartova bolest često javlja mnogo ranije u životu nego degeneracija makule povezana sa starenjem, za koju je “PRIMA” prvobitno razvijana. Ako se rezultati potvrde kod većeg broja pacijenata, ista tehnologija mogla bi da dobije znatno širu primenu kod ljudi koji centralni vid gube zbog naslednog oštećenja mrežnjače.
Ispitivanje se zato sada ne svodi samo na pitanje da li pacijent vidi slovo ili reč. Istraživači treba da procene bezbednost implanta tokom dužeg perioda, stabilnost dobijenog vida i koliko takav sistem zaista pomaže u svakodnevnim zadacima, kao što su čitanje, prepoznavanje predmeta i snalaženje u prostoru. Upravo će ti podaci pokazati koliki praktični značaj “PRIMA” može da ima van prvih uspešnih rehabilitacionih sesija.







Komentari (0)