Šta se događa sa telom dok letite avionom, do kakvih promena dolazi?

Farmaceutkinja Torun Govind objašnjava da nivo stresa kod mnogih putnika počinje da raste i pre ulaska u avion

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/StelaDi

Letenje za većinu zdravih ljudi nije opasno, ali se mnogi nakon sletanja ipak ne osećaju kao da su samo nekoliko sati sedeli u avionu.

Umor, suva koža, žeđ, nadutost, glavobolja i osećaj “teške glave” česte su posledice putovanja avionom. Razlog je kombinacija suvog vazduha, promene pritiska, manje količine kiseonika i dugog sedenja, piše “Metro”.

Iako se telo zdravih putnika uglavnom brzo prilagodi, avion ipak nije prirodno okruženje za organizam. Na visini od oko 10.000 metara naše telo prolazi kroz niz promena, a neke od njih počinju i pre samog poletanja, prenosi Index.hr.

Stres počinje već na aerodromu

Farmaceutkinja Torun Govind objašnjava da nivo stresa kod mnogih putnika počinje da raste i pre ulaska u avion. Gužve, redovi, bezbednosne provere, kontrola dokumenata i strah da smo nešto zaboravili dovoljni su da telo pređe u stanje pojačane pripravnosti.

Međutim, stručnjaci ističu da aerodromi sami po sebi mogu da deluju dezorijentišuće. Nakon bezbednosne kontrole putnici se nalaze u svojevrsnom međuprostoru, između polazišta i odredišta, gde se lako izgubi osećaj za vreme i rutinu. Psiholog Stiv Tejlor sa Univerziteta Lids Beket kaže da ljudima osećaj kontrole nad sopstvenim vremenom daje osećaj kontrole nad životom. Kada ga izgubimo, raste i anksioznost.

Šta se događa u avionu?

Nakon poletanja telo brzo počinje da se prilagođava novim uslovima. Pritisak u kabini održava se na nivou koji odgovara nadmorskoj visini između 1.800 i 2.400 metara. Zbog toga nivo kiseonika u krvi može da padne sa oko 97 odsto na oko 90 odsto.

Za većinu zdravih ljudi to nije opasno, ali može da objasni zašto se tokom leta ili nakon njega osećamo umorno, usporeno ili blago ošamućeno. Manje kiseonika znači i nešto slabije snabdevanje mozga, što može da utiče na koncentraciju i osećaj budnosti.

Zašto su usta, oči i koža suvi?

Vazduh u kabini je izuzetno suv. Vlažnost se najčešće kreće između 10 i 20 odsto, što je manje nego u mnogim domovima, gde je obično između 40 i 50 odsto. Zato mnogi tokom leta osećaju suvoću očiju, nosa, grla i kože.

Govind ističe da to ne znači da telo odmah postaje ozbiljno dehidrirano. Suv vazduh pre svega isušuje spoljašnje površine tela. Osobe koje nose kontaktna sočiva to često prve primete. Ipak, savetuje se da tokom leta pijete dovoljno vode, a alkohol ostavite za dolazak na odredište, jer može dodatno da pojača žeđ i glavobolju.

Zašto avionska hrana ima drugačiji ukus?

Promena pritiska i suv vazduh utiču i na čulo ukusa. Pošto miris ima veliku ulogu u tome kako doživljavamo hranu, suvoća nosa i slabiji osećaj mirisa mogu da učine da nam slatko i slano deluju blaže nego inače.

Zato je avionska hrana često jače začinjena, a sok od paradajza i koktel Bloody Mary mnogima u avionu imaju bolji ukus nego na zemlji. Umami ukus, koji se povezuje sa paradajzom, mesom i pečurkama, u vazduhu ostaje izraženiji od drugih ukusa.

Zašto smo naduti nakon leta?

Nadutost tokom leta nije umišljena. Kako pritisak u kabini opada, gasovi u telu se šire. Zbog toga se mnogi osećaju naduveno, posebno na dužim letovima.

Isti princip objašnjava i pucketanje u ušima. Vazduh u srednjem uhu i sinusima prilagođava se promeni pritiska, a taj proces osećamo kao pritisak, zapušenost ili pucketanje.

Kako sebi pomoći tokom i nakon leta?

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih koraka. Tokom leta dobro je piti dovoljno vode, izbegavati previše alkohola i kofeina, povremeno ustati i prošetati kabinom, kao i razgibati noge dok sedite.

Na dužim letovima mogu pomoći i kompresione čarape, posebno osobama koje su sklone oticanju nogu. Nakon sletanja korisno je izaći na dnevno svetlo i lagano se kretati, umesto da odmah ostanete u zatvorenom prostoru.

Stručnjak za velnes Džon La Puma savetuje da se po dolasku što pre počnemo ponašati u skladu sa lokalnim vremenom. Ako je jutro, treba izaći na dnevno svetlo pre kafe i mobilnog telefona, jer upravo svetlost najbrže pomaže telu da “podesi” unutrašnji sat.

Kod kraćih promena vremenskih zona telo se najčešće prilagodi za dan ili dva. Umor nakon leta tada nije nužno pravi džet-leg, već posledica dugog sedenja, suvog vazduha, manjka sna i boravka u zatvorenom prostoru u pogrešno vreme.

BONUS VIDEO:

Izvor: Index.hr

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar