Invazije Rusije na Ukrajinu ušla je u 118. dan. Sve najnovije vesti o ukrajinskom konfliktu čitajte u našem blogu uživo.
Rusija pokušava da Harkov postane „grad na prvoj liniji“, kaže Vadim Denisenko, savetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi sukob mogao trajati godinama.
21.18 – Ukrajinski zvaničnik: U regionu Harkova poginulo 15 civila
Najmanje 15 civila ubijeno je u ruskom granatiranju regiona Harkova danas, rekao je regionalni guverner Oleg Sinegubov.
On je u onlajn obraćanju rekao da je šest osoba poginulo u i okolini Harkova, a još šest u Čuguivu, oko 40 kilometara jugoistočno od Harkova, prenosi Rojters.
Sinegubov je dodao da su tri osobe poginule u Zoločivu, koji se nalazi severozapadno od Harkova.
20.35 – Kirbi: Putin koristi hranu kao oružje
Ruski predsednik Vladimir Putin koristi hranu kao oružje tako što blokira ukrajinski izvoz žita, rekao je danas portparol savetnika za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi.
On je naveo da američki predsednik Džozef Bajden razmatra mogućnosti kako da se žitarice blokirane u ukrajinskim lukama prevezu na tržište.
“Predsednik Putin, bez šale, koristi hranu kao oružje. Nazovimo to pravim rečima, za njega je hrana oružje”, rekao je Kirbi, prenosi Rojters.
20.16 – Nemačke haubice stigle u Ukrajinu
U Ukrajinu je stigla prva isporuka teškog naoružanja u vidu samohodnih haubica koje je Berlin poslao toj zemlji.
“Pancerhaubice 2000 konačno su postale deo aresenala haubica ukrajinske artiljerije”, objavio je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov na Tviteru i zahvalio nemačkoj koleginici Kristini Lambreht.
Pancerhaubice 2000 spadaju u najmoćnije artiljerijsko oružje kojim Bundesver raspolaže i mogu da pogode metu na udaljenosti do 40 kilometara, prenosi Gardijan.
Nemačka je ranije obećala da će poslati sedam haubica Ukrajini.
19.49 – Dragi: Italija će nastaviti da podržava Ukrajinu
Premijer Italije Mario Dragi ziajvio je danas da će Italija nastaviti da podržava zvanični Kijev u ratu sa Rusijom.
Obraćajući se parlamentu, Dragi je rekao da se mora izvršiti pritisak na Rusiju “zbog februarske invazije na Ukrajinu”, a Moskva primora da prekine rat i sedne za pregovarački sto, prenosi Rojters.
“Samo mir koji bez nametanja prihvate obe strane, može da traje”, rekao je Dragi i dodao da sankcije Evropske unije Rusiji pokazuju efekat.
On je dodao da vlada Italije zajedno sa Evropskom unijom i partnerima iz G7 namerava da nastavi da podržava Ukrajinu u skladu sa martovskom odlukom italijanskog parlamenta da se dozvole isporuke oružja.
Dragi je današnjim izjavama, kako ocenjuje Rojters, po svemu sudeći odbacio sugestiju jednog od svojih koalicionih partnera koji smatra da Rim treba da zaustavi izvoz oružja u Ukrajinu.
Dragijeve današnje izjave su date u pozadini sve većeg nezadovoljstva unutar Pokreta 5 zvezdica, najveće stranke u parlamentu, zbog kontinuiranih isporuka oružja Ukrajini.
Lider stranke Ðuzepe Konte postavio je pitanje da li isporuke oružja dodatno podstiču rat i izrazio uverenje da bi naglasak trebalo da se stavi na traženje rešenja putem pregovora.
Ovakav stav je razbesneo bivšeg lidera Pokreta 5 zvezdica, ministra spoljnih poslova Luiđija Di Maja, koji je optužio Kontea za podrivanje vlade i njenih partnera u EU.
Dobro upućeni izvori bliski vladi u Rimu tvrde da se grupa Di Majovih pristalica u parlamentu sprema za istupanje iz Pokreta 5 zvezdica i uspostavljanje nove političke grupe centrista i ukazuju da bi takav raskol uneo dodatnu nestabilnost u Dragijevu višestranačku koaliciju.
19.18 – Nebenzja: Rusija garantuje bezbedan prolaz brodova za izvoz žita
Rusija garantuje bezbedan prolaz brodova za izvoz ukrajinskog žita, ali Kijev mora da očisti svoje luke od mina, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.
“Dali smo garancije na visokom nivou. Sada je na Ukrajini: minirali su priobalne vode i potrebno ih je očistiti od mina”, poručio je Nebenzja, prenosi agencija TAS S.
On je ocenio i da je Zapad uklonio Ukrajinu iz mirovnih pregovora, kao i da nastoji da je ubedi da se rešenje sukoba može postići samo na bojnom polju.
“Zapadni sponzori su udaljili pregovarački tim Kijeva iz diplomatskog dijaloga usmerenog na pronalaženje rešenja za sukob i počeli da energično ubeđuju sebe i ceo svet da se rešenje može naći samo na ratištu sa Rusijom”, rekao je on na sastanku Saveta bezbednosti UN.
18.55 – SAD najavile tim za procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini
Ministar pravde SAD Merik Garland najavio je danas tokom nenajavljene posete Ukrajini, osnivanje tima za utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine koji će se angažovati na identifikaciji i krivičnom gonjenju svakoga ko je počinio ratne zločine u Ukrajini.
Taj tim će, prema Garlandovim rečima, predvoditi “najpoznatiji lovac na naciste Eli Rozenbaum”, a činiće ga stručnjaci za istrage o kršenju ljudskih prava i ratne zločine.
U izveštaju Si-En-En se podseća da je Rozenbaum veteran ministarstva pravde SAD sa 36-godišnjim iskustvom, direktor odeljenja za strategije i politiku sprovođenja ljudskih prava, čovek koji je pomogao odeljenju u više od 100 slučajeva pronalaženja optuženih nacista i oduzmanja državljanstva ili deportacije odgovornih za zločine.
Ovo saopštenje predstavlja snažan signal da je ministarstvo pravde SAD zainteresovano za istragu ratnih zločina počinjenih tokom ratnih sukoba u Ukrajini i nadovezuje se na nastojanja američkog pravosuđa da blokira imovinu ruskih oligarha, prenosi Si-En-En.
“Ne postoji skrovište za ratne zločince. Američko ministarstvo pravosuđa tražiće na svaki način odgovornost onih koji počine ratne zločine i druge zločine u Ukrajini”, rekao je Garland tokom današnje posete Ukrajini.
On je poručio da će ministarstvo pravde SAD biti neumoljivo u naporima da privede pravdi svaku osobu koja je saučesnik u činjenju ratnih zločina, mučenjima i drugim teškim krivičnim delima tokom “ničim izazvanog sukoba u Ukrajini”.
Garland je takođe rekao da će ministarstvo pravde poslati u Ukrajinu tri tužioca-savetnika da se uhvate u koštac sa pokušajima Rusije da izbegne globalne sankcije.
“Sjedinjene Države šalju nepogrešivu poruku. Nemate gde da se sakrijete. Mi ćemo sa našim partnerima nastojati na svaki mogući način da osiguramo da svi koji su odgovorni za zločine budu pozvani na odgovornost”, poručio je Garland.
15.32 – Lukašenko: Građani Rusije masovno kupuju robu u Belorusiji
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da građani Rusije masovno kupuju robu u Belorusiji.
S obzirom na to da su cene hrane u inostranstvu skočile, Lukašenko smatra da je to prilika da poljoprivreda te zemlje dobro zaradi.
– Situacija je takva da nam ove i sledeće godine treba krv iz nosa da bismo dobro radili u poljoprivredi. Vaši proizvodi u inostranstvu imaju dobru cenu. Cene hrane su skočile. Rusi dolaze ovde – kupuju sve. Zlatna je godina za poljoprivredu – poručio je Lukašenko.
Beloruski predsednik je skrenuo pažnju i na važnost održavanja stoke, kako bi se profitiralo od stočarstva.
Istovremeno, Lukašenko je izrazio uverenje u potražnju beloruskih proizvoda na inostranim tržištima.
15.23 – Ukrajina: Ruske snage zauzele selo Toškivku
Ruske snage zauzele su selo Toškivka na liniji fronta u blizini gradova Severodonjecka i Lisičanska u regionu Donbasa, izjavio je danas načelnik ukrajinske vojne uprave Severodonjecka Roman Vlasenko.
On je za ukrajinsku televiziju rekao da od danas, prema njihovim informacijama, Toškivku u potpunosti kontrolišu Rusi.
– Bitka za Donbas je sada u punom jeku – rekao je Vlasenko i dodao da je ceo region “sada epicentar borbi između Ukrajine i ruske vojske”.
Toškivka se nalazi otprilike 25 kilometara južno od Severodonjecka, gde ukrajinske snage nedeljama vode žestoke borbe sa ruskom vojskom.
15.03 – Ukrajina: Najmanje 7 civila ranjeno u granatiranju Harkova
Najmanje sedam civila povređeno je danas u ruskom granatiranju Harkova, rekao je šef regionalne vojne administracije Oleh Sinehubov.
On je na svom Telegram kalnalu napisao da su “okupatori ponovo granatirali stambene četvrti Harkova i industrijsku zonu”.
Sinehubov je pozvao stanovništvo da ne izlazi iz domova ako to nije apsolutno neophodno.
14.45 – Tras: Britanska vlada odlučna da uvede nove sankcije Rusiji
Vlada Velike Britanije odlučna je da uvede nove sankcije Rusiji i nastaviće to da čini sve dok se Moskva u potpunosti ne povuče iz Ukrajine, izjavila je danas britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras.
– Odlučni smo da obezbedimo više oružja, uvedemo više sankcija i podržimo Ukrajinu u potiskivanju Rusije sa njihove teritorije – poručila je ministarka Tras u Parlamentu.
Šefica britanske diplomatije rekla je da će sutra otputovati u Tursku kako bi razgovarala o opcijama za pomoć pri izvlačenju žita iz Odese i dodala da je samo pitanje nedelja da se za to pronađe rešenje.
– Nastavićemo da uvodimo sankcije, nastavićemo da zaustavljamo uvoz robe iz Rusije, dok ne vidimo da se Rusija potpuno povlači iz Ukrajine – dodala je Tras.
14:39 – Putin naredio Ruska vojska raspoređuje S-500
Najnaprednije rusko protivvazdušno i protivraketno oružje se već isporučuje vojsci, rekao je predsednik Vladimir Putin.
Ruska vojska je u procesu raspoređivanja S-500, najnaprednijeg sistema protivvazdušne odbrane u zemlji,potvrdio je u utorak predsednik Vladimir Putin, tokom obraćanja diplomcima vojnih koledža u Moskvi, dok je opisao planove Rusije za postavljanje naprednih sistema naoružanja, za koje je rekao da će „odrediti borbene sposobnosti vojske i mornarice u godinama i decenijama koje dolaze“.
14:30 – Osujećen napad na Zmijsko ostrvo
Ukrajinska vojska je u utorak ujutru pokušala da zauzme Zmijsko ostrvo vazdušnim i artiljerijskim napadima i desantom, rekao je portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov, navodeći da je protivnik od desanta odustao posle neuspešnog pokušaja raketiranja ostrva.
13:55 – Putin: Rusija će nastaviti da razvija oružane snage
Rusija će nastaviti da razvija i jača svoje oružane snage zbog potencijalnih vojnih pretnji i rizika, rekao je danas ruski predsednik Vladimir Putin.
“Nastavićemo da razvijamo i jačamo naše oružane snage, uzimajući u obzir potencijalne vojne pretnje i rizike, a na osnovu lekcija savremenih oružanih sukoba, i unapredićemo njihovu borbenu snagu“, rekao je Putin obraćajući se diplomcima vojnih fakulteta.
13:30 – SBU uhapsio dvojicu zvaničnika jer su špijunirali za Ruse
Ukrajina je uhapsila jednog visokog vladinog zvaničnika i jednog, kako je rečeno “poslovnog lidera” za koje se sumnja da su deo navodne ruske špijunske mreže, saopštila je danas ukrajinska Služba bezbednosti (SBU).
Služba bezbednosti nije imenovala dvojicu osumnjičenih, ali ih je identifikovala kao visokog zvaničnika u Sekretarijatu Kabineta ministara i šefa odeljenja u Privrednoj komori, prenosi agencija Rojters.
13:00 – Krim: Nestalo 7 ljudi posle ukrajinskog napada na platformu
Najmanje sedam osoba se i dalje vodi kao nestalo, nakon ukrajinskog napada na platforme za bušenje kompanije za naftu i gas “Čornomornjeftegaz” u Crnom moru kod Odese, saopštio je danas za TAS S izvor iz službe za vanredne situacije na Krimu.
Tri osobe su u jučerašnjem u napadu zadobile povrede i one su hospitalizovane, dok se sedmoro i dalje vode kao nestali, saopštio je ovaj izvor.
12:15 – Presek stanja, gubici u ljudstvu ukrajinske vojske
Ukrajinska vojska je, prema procenama DNR, od početka ruske specijalne vojne operacije izgubila više od 30.000 ljudi, izjavio je zamenik ministra informisanja Donjecke Narodne Republike Danil Besonov.
11.12 – Aselborn: EU ujedinjena u podrsci statusu kandidata Ukrajine
Evropske zemlje ujedinjene su u podršci davanja statusa kandidata Ukrajini za članstvo u Evropskoj uniji, poručio je danas ministar spoljnih poslova Luksemburga Žan Aselborn.
– Radimo na tome da možemo da kažemo Putinu da Ukrajina pripada Evropi, da ćemo braniti vrednosti koje Ukrajina brani – rekao je Aselborn novinarima uoci sastanka sa drugim ministrima EU.
10.54 – Zaharova: Rusija će reagovati adekvatno na litvansku blokadu
Rusija smatra da se Litvanija agresivno ponaša i da ugrožava sferu bezbednosti hrane svojim ograničenjima tranzita robe u Kalinjingradsku oblast, i da će te provokacije naterati Moskvu da na odgovarajući način reaguje.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova danas je, tokom direktnog prenosa na TV kanalu “Solovjev lajv”, naglasila da nisu dovodene u pitanje samo isporuke iz Rusije na teritorije država EU, već da je reč i o tranzitnim isporukama preko teritorija Evropske unije, u luke koje opslužuju različite delove sveta.
– Drugim rečima, država kolektivnog Zapada, država članica NATO-a, država članica svih evropsko-atlantskih integracija, trenutno dodatno komplikuje stvari pošto ova zajednica krivi našu državu koja nema veze sa problemima bezbednosti hrane – saopštila je Zaharova.
Ona je navela i da Litvanija, zabranom tranzita robe železnicom u Kalinjingradsku oblast, pokazuje agresivno ponašanje.
– Oni se agresivno ponašaju, prešli su linije, čak su izašli iz okvira ponašanja koje je predviđeno međunarodnim pravom. Ponašaju se agresivno i neprijateljski – rekla je Zaharova .
Ruska zvaničnica je izjavila i da Litvanija “provocira i da će te provokacije naterati Moskvu da na odgovarajući način reaguje”.
Naglasila je i da u Viljnusu moraju da shvate ozbiljnost posledica zabrane tranzita robe u Kalinjingradsku oblast.
Guverner Kalinjingradske oblasti Anton Alihanov izvestio je ranije da su litvanski zvaničnici obavestili železničke vlasti regiona o zabrani tranzita niza robe koja potpada pod sankcije EU preko njihive teritorije od 18. juna.
10.36 – Sekretar ruskog Saveta bezbednosti stigao u Kalinjingrad
Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev stigao je danas u posetu Kalinjingradskoj oblasti, na sastanak o nacionalnoj bezbednosti severozapadne Rusije.
Sastanak se održava u trenutku kada je Litvanija donela odluku da zabrani tranzit robe koja je pod EU sankcijama iz Rusije u tu oblast, ali, kako se ističe, poseta je bila planirana ranije.
10.23 – Ambasador EU u ruskom MSP zbog odluke Litvanije
Ambasador Evropske unije u Rusiji Markus Ederer stigao je u rusko Ministarstvo spoljnih poslova, gde je pozvan na razgovor zbog odluke Litvanije da zabrani tranzit pojedine robe u Kalinjingradsku oblast.
Guverner Kalinjingrada Anton Alihanov najavio je juče da će rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvati na razgovor ambasadora EU u Moskvi jer je Litvanija uvela zabranu na tranzit robe u ruski region Kalinjingrad.
Ranije je rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da Moskva traži od Vilnjusa da ukine zabranu železničkog tranzita robe u enklavu Kalinjingrad na Baltičkom moru, a u suprotnom, kako su naveli, zadržava pravo na uzvratnu akciju.
Kako se ističe, Ministarstvo je naglasilo da Rusija na taj potez Litvanije gleda kao neprijateljski, navodeći da je prekršila međunarodne pravne obaveze, odnosno Zajedničku izjavu EU i Ruske Federacije iz 2002. godine o tranzitu između Kalinjingradske oblasti i ostatka Ruske Federacije.
Vlasti Litvanije saopštile su 18. juna da od tog dana stupa na snagu zabrana tranzita robe pod sankcijama EU preko njihove teritorije ka ruskoj enklavi Kalinjingrad.
10.10 – Krim: Nestalo 7 ljudi posle ukrajinskog napada na platformu
Najmanje sedam osoba se i dalje vodi kao nestalo, nakon ukrajinskog napada na platforme za bušenje kompanije za naftu i gas “Čornomornjeftegaz” u Crnom moru kod Odese, saopštio je danas za TAS S izvor iz službe za vanredne situacije na Krimu.
Tri osobe su u jučerašnjem u napadu zadobile povrede i one su hospitalizovane, dok se sedmoro i dalje vode kao nestali, saopštio je ovaj izvor.
Pre toga je ruska senatorka Olga Kovitidi izjavila da potraga za radnicima nestalim nakon ukrajinskog napada na platformu krimske naftne i gasne kompanije “Čornomornjeftegaz” u Crnom moru nije dala rezultate i da se operacija potrage nastavlja.
Ukrajinske trupe napale su platforme za bušenje “Čornomornjeftegaza” oko 8 sati, saopštio je juče lider Krima Sergej Aksjonov u video-poruci na Telegramu.
Kako je precizirao, Ukrajina je izvela tri udara na platforme “Čornomornjeftegaza”, gde se nalazilo 109 ljudi, od kojih je 94 evakuisano.
“Čornomorneftegaz” ima postrojenja za bušenje na Krimskoj obali Crnog mora, na poluostrvu i u Azovskom moru.
09.33 – Austrijski ministar: Krijumčari ljudi koriste rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini je podstakao posao krijumčara ljudi, koji i migrantima iz zemalja čiji državljani nemaju šansu na azil u Austriji govore da su zbog rata granice u Evropi otvorene, zbog čega trenutno ima veliki broj zaustavljanja migranata iz Indije, Pakistana, Alžira, Tunisa ili Maroka, ukazuje ministar unutrašnjih poslova Austrije Gerhard Karner.
Prošle godine je otkriveno 41.612 ilegalnih migranata, što je treći po visini broj u proteklih 10 godina, proizilazi iz izveštaja Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije o borbi protiv krijumčara ljudi.
Broj je bio veći samo za vreme migrantskog talasa tokom rata u Siriji 2015. i 2016. godine.
Broj u prvih pet meseci ove godine ukazuje na dalji rast, podvukao je ministar, ne želeći da se upusti u prognoze.
– Prošla godina bila je obeležena pandemijom, što je otežalo posao krijumčara. Ali je i pored toga zabeležen jasan rast hapšenja krijumčara i 2020. je bila obeležena pandemijom, kada je uhapšen 311 krijumčar, a prošle godine taj broj je bio 441, što je naveći u proteklih pet godina – objasnio je on.
U prvih pet meseci ove godine uhapšeno je više od 200 lica osumnjičenih za krijumčarenje ljudi.
Karner je kazao da krijumčari vrše “agresivan, brutalan marketing” kod migranata iz zemalja iz kojih nemaju šansu na azil.
Ove godine je već podneto oko 3.200 zahteva za azil indiskih, turskih i tuniških državljana.
– Moramo imati funkcionišući i verodostojni sistem azila. To je važno kako bi stali na put zloupotrebi od strane krijumčara – rekao je Karner.
08.48 – Britanija: Ukrajina Harpun raketama pogodila ruski tegljač
Ukrajinske snage su prošle nedelje imale prvu uspešnu upotrebu protivbrodskih raketa Harpun, koje je donirao Zapad za borbu protiv ruskih snaga, saopštila je danas britanska vojna obaveštajna služba.
– Meta ukrajinskog napada je gotovo sigurno bio ruski mornarički tegljač “Spasilac Vasilij Beh”, koji je isporučivao oružje i ljudstvo na Zmijsko ostrvo u severozapadnom Crnom moru – navodi britansko Ministarstvo odbrane u dnevnom izveštaju na Tviteru.
Rat je poslednjih nedelja ušao u brutalnu fazu iscrpljivanja, pri čemu su ruske snage koncentrisale dejstva svoje artiljerije na džep Donbasa pod kontrolom Ukrajine.
08:00 – Nemačka najavljuje probnu rutu za izvoz ukrajinskog žita
Berlin planira da uspostavi probni koridor za izvoz ukrajinskog žita železnicom, izjavila je nemačka ambasadorka u Ukrajini Anka Feldhuzen.
07:50 – Zelenski: Afrika talac u ratu Rusije protiv Ukrajinom
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, u govoru pred liderima Afričke unije, izjavio je da je Afrika talac u ratu sa Rusijom, što je doprinelo rastu cena hrane na kontinentu.
Afričke zemlje su pogođene rastućom krizom, zbog koje su cene žitarica, ulja, goriva i đubriva porasle, preneo je Rojters.
Zelenski je rekao da je afrički kontinent u situaciji za koju nije kriv.
“Obraćam vam se u vanrednom stanju, kada imamo rat. U vanrednom stanju za ceo svet, kada je Afrika zapravo uzeta kao talac. Talac onih koji su započeli rat protiv naše države”, rekao je Zelenski u ponedeljak u video obraćanju pred Biroom Skupštine Afričke unije.
“Ovaj rat može izgledati veoma dalek vama i vašim zemljama. Ali katastrofalno rastuće cene hrane su ga već donele kući milionima afričkih porodica”, istakao je on.
Moskva odbacuje optužbe da namerno blokira izvoz žita iz Ukrajine i ističe da su globalna povećanja cena hrane i goriva posledica zapadnih sankcija uvedenih Rusiji vojne intervencije u Ukrajini.
07:02 – Rusija je zapretila odmazdom zbog zabrane tranzita robe
Rusija je zapretila da će uzvratiti zbog zabrane Litvanije za tranzit neke robe preko njene teritorije u rusku enklavu Kalinjingrad.
BONUS VIDEO:







Ove lovačke pričee sa hranom toliko postaju isprazne i bljutave da ni oni sami ne veruju u njih. Ukrajina učestvuje na svetskom tržištu sa nekih 4% od sve proizvedene hrane, a ZAPAMTITE OVAJ PODATAK UN ZVANIČAN DA SE BACI PREKO 11% HRANE U SVETU. ŠTO SE PŠENICE TILE UČESTVUJU SA 0,8%. U svetu se proizvodi 850 miliona tona pšenice. Ukrajinskih 10-12 miliona tona je oko 0,8%. Priča je druga njima treba ukrajinsko žito da naplate oružje, jer svo žito prodaju engleske i američke firme i da propagandom izazovu bes protiv Rusa kao protiv Nemačke 1941, a drugo da veštački dignu cenu žita u svetu i dodatno zarade. Rat nekom rat, a nekom brat.