Potpredsednik crnogorske Vlade zadužen za pravosuđe, Momo Koprivica, poručio je da srpski jezik nije uvezen, već je jezik ljudi koji žive u Crnoj Gori i ima duboke istorijske i kulturne korene u toj državi,
Koprivica kaže da podržava inicijativu za ravnopravnost srpskog i crnogorskog jezika i ističe da je srpski jezik najzastupljeniji maternji jezik u Crnoj Gori, utemeljen i u njenoj pravnoj tradiciji.
Ukazao je da inicijativa za statusno izjednaačavanje srpskog i crnogorskog jezika dolazi od ustanova i organizacija iz oblasti kulture, što joj, kako smatra, daje posebnu vrednost.
– Bazične vrednosti jesu i moraju biti iznad politike, naročito partijske. Jezička ravnopravnost je evropski standard i neodvojivi deo demokratskog društva“, napisao je Koprivica na platformi Iks.
Govoreći o simbolici inicijative, podsetio je da ona dolazi u vreme obležavanja Njegoševog dana, ukazujući na istorijski značaj dela Petra II Petrovića Njegoša.
Podsjetio je da je Njegoš 1836. godine štampao “Srbski bukvar radi učenja mladeži crkovnom i građanskomu čitanju”, a 1838. godine “Srpsku gramatiku sastavljenu za crnogorsku mladež”.
– Dug prema tradiciji – zaključio je Koprivica.
Skupštini Crne Gore podneta je krajem krajem prošle sedmice peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara.
Za ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno je da peticiju potpiše 6.000 građana.
Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.
U peticiji se, između ostalog, navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba, koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.
– Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana oseća diskriminisanim – piše u peticiji, koju je pokrenuo predsednik Matice srpske u Crnoj Gori Dušan Krcunović.






Komentari (0)