Alarmantne prognoze 80 naučnika: Alpi na ivici nestanka, led se topi šest puta brže!

Izveštaj je objavljen uoči 31. konferencije UN o klimatskim promenama (COP31)

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay/ewirz

Čak i privremeno prekoračenje cilja od 1,5 stepeni Celzijusa, postavljenog Pariskim sporazumom, prouzrokovaće trajnu štetu na lednicima, polarnim ledenim pločama i permafrostu, upozorava se u izveštaju koji je sačinilo 80 naučnika povezanih sa Međunarodnom inicijativom za klimu kriosfere (ICCI) i Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).

Izveštaj su zajednički pripremili ICCI i UNEP, a o njegovim nalazima izvestio je britanski list Gardijan. Od predindustrijskog doba, planeta se zagrejala za 1,3 stepena Celzijusa. Naučnici smatraju da je određeni stepen prekoračenja granice od 1,5 stepeni već neizbežan.

Shodno tome, autori ističu da je neophodno da period tokom kojeg temperature ostaju iznad ovog praga bude što kraći. Takođe pozivaju na uklanjanje dovoljne količine ugljenika iz atmosfere kako bi se dugoročno zagrevanje vratilo ispod jednog stepena — idealno do 2150. godine. Prema izveštaju, uverenje da bi prekoračenje od dva ili tri stepena bilo prihvatljivo — ili čak poželjnije od hitnog smanjenja emisija — predstavlja zabludu.

Lednici na Alpima su na ivici nestanka.

Trenutne politike vode ka zagrevanju od 2,8 stepeni. U takvom scenariju, manje od 10 odsto sadašnje mase ledničkog leda preostalo bi na Alpima, Stenovitim planinama, Islandu i u Skandinaviji. Ako bi se zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni, preostalo bi između 20 i 35 odsto. Lednici u regionu Hindukuš-Himalaja predstavljaju izvor vode za gotovo četvrtinu čovečanstva. U uslovima trenutnih politika, preostao bi 41 odsto leda, dok bi se ograničavanjem zagrevanja na 1,5 stepeni očuvalo 83 odsto.

Glaciolog Džejms Kirkham iz organizacije ICCI, glavni autor izveštaja, opisao je kriosferu za *Gardijan* kao „jedan od najosetljivijih delova klimatskog sistema”.

Ukazao je na lavinu leda i stena koja se dogodila ove godine na granici između Nepala i Kine. Ta lavina — jedna od najvećih i najsmrtonosnijih ikada zabeleženih — odnela je hiljade života, a šteta je dostigla približno 10 odsto BDP-a Nepala. Prema rečima Kirkhema, Švajcarska je tokom poslednjih pet godina izgubila petinu svog ledničkog leda.

Ledeni pokrivači se tope šest puta brže

Ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika trenutno se tope oko šest puta brže nego što je to bio slučaj devedesetih godina prošlog veka. Čak i kratkotrajno prekoračenje temperaturnih granica dovelo bi do gubitka leda. Naučnici navode da je bezbedna dugoročna granica za polarni led bliža jednom stepenu, a možda čak i niža.

Trenutne politike vode ka vrhuncu od oko tri stepena. Na tom nivou, gotovo sav površinski večiti led (permafrost) bi se otopio, a okeani bi pretrpeli opsežnu acidifikaciju (zakiseljavanje). Takođe su verovatni ozbiljni, a potencijalno i nagli, poremećaji okeanskih struja. Čak i kada bi se temperature vratile na 0,8 stepeni, glečeri bi tokom narednih vekova zadržali samo oko 70 odsto svoje sadašnje zapremine. „Sneg i led brzo reaguju čak i na zagrevanje od samo delića stepena. Međutim, većini ovih sistema biće potrebni vekovi ili milenijumi da se oporave nakon prekoračenja granica — naročito ako se pređu takozvane ’prelomne tačke’”, rekao je Kirkhem.

Izveštaj je objavljen uoči 31. konferencije UN o klimatskim promenama (COP31), koja počinje 9. novembra u Antaliji, u Turskoj.

Izvor: Klix.ba

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar