Bilateralni odnosi između Italije i Srbije su na izuzetnom nivou. Osim što ove godine slavimo 15 godina od potpisivanja Deklaracije o strateškom partnerstvu, obeležavamo i 145 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rima i Beograda. Odnosi između Italije i Srbije zasnivaju se na četiri stuba – to su politički dijalog, ekonomska saradnja, stabilnost u regionu i evropska perspektiva Srbije. Naravno, nastavljamo da radimo na razvoju naših odnosa u sva četiri pravca. U protekloj godini imali smo mnogo poseta italijanskih zvaničnika Srbiji, uključujući i posetu predsednice Saveta ministara Đorđe Meloni. Svakako ćemo nastaviti sa ovim trendom u narednim mesecima i godinama, kaže u razgovoru za „Politiku” Luka Gori, ambasador Italije u Beogradu, odgovarajući na pitanje da li je za proteku deceniju i po strateškog partnerstva dve zemlje moglo biti učinjeno i više kada je reč o odnosima Srbije i Italije.
Pre 15 godina je tadašnji premijer Silvio Berslukoni insistirao da se odredi rok do kada će Srbija ući u EU. Šta se desilo u Evropi, koja je prestala da se zalaže za prijem novih država, osim kada je u pitanju Ukrajina?
Razumem frustraciju ljudi u Srbiji i čitavom regionu koja se tiče ulaska u Evropsku uniju i blokiranog procesa. Ali sada se u nekim zemljama javlja svest da taj proces treba da bude ubrzan, a Italija je jedna od zemalja koja je vodeća u tome. Mi želimo da se taj proces ubrza i da izvršimo pritisak da se to sve pokrene jer u ovom trenutku postoji novi impuls po pitanju proširenja Evropske unije. Postoje dva cilja i treba da što bolje iskoristimo dve stvari koje su trenutno aktuelne, jedna je plan rasta od šest milijardi evra koje EU stavlja na raspolaganje zemljama zapadnog Balkana. Druga se tiče otvaranja klastera 3 za Srbiju, za koji se Italija izuzetno zalaže da seU Trstu su potpisani važni sporazumi. Jedan od bitnih je onaj koji su potpisali banka Cassa Depositi e Prestiti i EPS. To je projekat koji se tiče dekarbonizacije Srbije i vredan je sto miliona evra. Osim toga, potpisan je sporazum između finansijske institucije SACE i Ministarstva finansija Srbije i „Telekoma Srbija” o dve strategije podrške razvojnim planovima Srbije, od kojih svaka vredi 200 miliona evra.
Italija je, po podacima Razvojne agencije Srbije, od 2007. godine do danas jedan od najvećih investitora u Srbiji. Investirala je više od pet milijardi evra ili 11 odsto ukupnih stranih investicija u Srbiji. Najviše smo prisutni u automobilskom sektoru, finansijskom, osiguranju, tekstilnom sektoru, a u poslednje vreme sve je više investicija koje se tiču energije i zelene tranzicije.
Da li su italijanske kompanije zainteresovane za učešće u pripremi Ekspa, koji se organizuje u Beogradu 2027?
Sigurno da jesu. O tome smo pričali i u Trstu na Poslovnom forumu. Ono za šta je Italija najviše zainteresovana su infrastrukturni radovi koji se tiču Ekspa. Osim toga, Italija bi mogla da ponudi dosta ekspertize jer ima iskustva sa organizacijom Ekspa u Milanu 2015. godine. Italija može da ponudi i svoje iskustvo, znanje i veštine po pitanju priliva turista koji će doći da posete Ekspo.
Poslednja zajednička sednica vlada Italije i Srbije je održana pre više od deset godina. Premijer Miloš Vučević je predložio vašoj premijerki da se ponovo organizuje takva sednica. Kakvo je raspoloženje u Italiji?
on što pre otvori. (Klaster 3 se odnosi na medije, oporezivanje, ekonomsku i monetarnu politiku, socijalnu politiku i zapošljavanje, preduzetništvo i industrijsku politiku, nauku, obrazovanje i kulturu i carinsku uniju prim. aut.)
Italijanske kompanije zapošljavaju u Srbiji oko 50.000 ljudi. Koji su najznačajniji pokazatelji ekonomskih veza između dve zemlje?
Italija je treći najvažniji ekonomski partner Srbije. Trgovinska razmena godišnje iznosi 4,5 milijardi evra. U Srbiji je registrovano 1.200 italijanskih preduzeća. Realizujemo veliki broj zajedničkih projekata. Organizovali smo dva poslovna foruma Italija–Srbija u toku jedne godine. Prvi je održan u martu 2023. u Beogradu, a drugi nedavno u Trstu. Srbija je jedina zemlja sa kojom je Italija organizovala dva poslovna foruma u periodu od godinu dana.
O tome je bilo reči u decembru, kada je u Beogradu bila premijerka Meloni. Ona je o tome razgovarala sa predsednikom Vučićem. U Trstu su o tome pričali naš ministar spoljnih poslova Antonio Tajani i vaš premijer Miloš Vučević. Naravno, postoji volja sa obe strane da se ta sednica organizuje. Ja se iskreno nadam da će to biti do kraja godine kako bismo i na taj način obeležili 15 godina strateškog partnerstva i 145 godina diplomatskih odnosa.
Kada je reč o kulturnoj razmeni, šta bi Srbija mogla da ponudi, šta je interesantno za vas u Italiji?
Srbija ima mnogo da ponudi. Beograd je prava evropska prestonica sa lepotama koje treba posetiti. Ali Srbija nije samo Beograd, ima još dosta stvari koje treba da se posete i siguran sam da bi naši turisti bili zainteresovani za to.
Što se tiče kulturnih odnosa, oni su veoma živi. Ovih dana u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu je otvorena izložba Mikelanđela Pistoleta. To je izuzetan događaj jer je on jedan od najvažnijih savremenih umetnika u Italiji.
Ove godine slavimo i sto godina od izgradnje zdanja rezidencije u Birčaninovoj ulici u Beogradu, u čast tome smo imali niz muzičkih i modnih događaja. Obeležićemo i sto godina od smrti Đakoma Pučinija tako da će biti organizovani i brojni koncerti.
Odložen je prijem Kosova u Savet Evrope, Italija je među zemljama koje smatraju da nisu ispunjeni uslovi za to.
Tokom poslednjeg komiteta Saveta Evrope na agendu nije ni bilo stavljeno ovo pitanje. Italija je bila jedna od zemalja koja je bila za odlaganje prijema. Mi smatramo da prijem treba da bude vezan za suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština. To je jedan od uslova koji treba da se ispuni kako bi kandidatura Kosova bila uspešna.
Glasali ste za usvajanje rezolucije o Srebrenici u UN. Zašto?
To je bila jedna od tema razgovora ministra Tajanija i premijera Vučevića u Trstu. Pažljivo smo, i u prijateljskom duhu, saslušali argumente i ono što je srpska strana imala da nam kaže. Naš stav o rezoluciji je poznat. Glasanje je činjenica. Sada gledamo dalje u cilju očuvanja saradnje i stabilnosti u regionu.
Oni koji su glasali za rezoluciju tvrdili su da će ona doneti pomirenje u region. Ali se pokazalo da ona ne samo da nije donela pomirenje već je dalje produbila podele, pre svega u BiH, ali i između Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Makedonije… i da je na neki način donela nestabilnost na zapadni Balkan, među zemljama bivše Jugoslavije.
Jedino što mogu da kažem jeste da je važno sada da sve strane moraju da ulože napore da se održi stabilnost u regionu jer je to stvar koja je najvažnija za sve nas.
Kada je reč o ratu u Ukrajini, Italija se protivi slanju njenih vojnika u rat.
Da. Što se tiče Ukrajine Italija ima jasan stav da treba postići pravičan mir, da treba razdvojiti agresora od onoga koji je napadnut i da treba pomoći Ukrajini koja je napadnuta, ali sigurno ne treba slati vojnike u Ukrajinu.
Da li se plašite širenja konflikta u Evropi?
Svi u Evropi odgovorno radimo na postizanju pravičnog mira. I postoji izuzetno velika potreba da se konflikt ne proširi na ostatak Evrope. Svi mi znamo koju vrednost ima mir u Evropi, a ta vrednost je sada ugrožena ruskom agresijom na Ukrajinu. Pružanje podrške Ukrajini u ovom slučaju je pravična stvar.
Bliže se izbori za Evropski parlament, u Briselu strahuju od dobrog rezultata desničarskih stranaka.
Evropski izbori odraz su demokratije. Novi evropski parlament će sigurno odražavati vrednosti na kojima se zasniva EU, a to su demokratija, sloboda i poštovanje ljudskih prava. Verujem da će novoizabrani EP doneti neke nove sadržaje koje se tiču određenih strateških tema bitnih za EU, a to su pre svega evropska odbrana, povećanje strateške autonomije EU, kao i nezavisnost u ekonomskom i energetskom smislu.
Na šta konkretno mislite kada kažete povećanje strateške autonomije? Da li mislite na veću nezavisnost od SAD kao što je to najavljivao francuski predsednik?
Pod tim podrazumevam jačanje uloge EU na međunarodnoj sceni pošto vidimo da jačanje drugih aktera počinje da raste. EU treba da se izbori za svoje mesto u svemu tome. To može da se postigne jačanjem vrednosnih lanaca koji treba da budu sve otporniji, tu bi uloga zapadnog Balkana mogla da bude izuzetno velika jer bi mogla i da dovede do jačanja uloge EU.
Dakle, po vama EU nije u tolikoj krizi kao što se moglo čuti prethodnih meseci?
Ja sam optimista što se tiče budućnosti Evropske unije. EU je projekat koji se kontinuirano razvija. EU je često u krizi, ali uvek uspeva da pronađe način da odgovori na izazove sa kojima se suočava. Postoje svi uslovi da nastavi da se razvija, a da bi se to desilo, mora da usavrši svoje unutrašnje tržište, stvori strukturisaniju zajedničku odbranu i definiše industrijsku politiku koja bolje štiti evropske kompanije.
Komentari (0)