Prozor u svet i most za poslovanje: Kako su Rusi “okupirali” Tursku?

Pošto su zemlje NATO-a i EU zatvorile svoj vazdušni prostor, Istanbul je postao „prozor u svet”, kako za one ruske građane koji bi da negde letuju, tako i za one koji tuda idu dalje ka zapadu Evrope

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay

Posle izbijanja oružanog sukoba između Moskve i Kijeva u Turskoj su strahovali da će to poremetiti dolazak turista iz tih zemalja, pogotovo iz Rusije. Ali, desilo se suprotno. Pošto su gotovo sve zemlje članice NATO-a uvele sankcije Rusiji, ruski turisti su, mimo očekivanja u Londonu, Parizu i Vašingtonu, nastavili da putuju i pohrlili su ka Istanbulu, Izmiru, a pogotovo Antaliji, tradicionalno popularnom letovalištu na Mediteranu.

U turskom Ministarstvu za kulturu i turizam zadovoljno trljaju ruke. Rusi su u prošloj godini bili najčešći strani gosti – došlo ih je 6,3 miliona, dvadeset odsto više nego 2022. Na drugom mestu su Nemci (6, 2 miliona), slede Britanci – 3,8 a Bugari – 2,9 miliona… Za dvanaest meseci prošle godine strani turisti su u Turskoj ostavili rekordnih 54 milijarde dolara.

„Turska je bila i ostala glavna destinacija za Ruse uprkos ratu u Ukrajini i sankcijama koje su zapadne zemlje uvele Moskvi. Nadamo se da ćemo ove godine ugostiti više od sedam miliona turista iz te zemlje”, kaže jedan od funkcionera za promociju turizma Mehmed Daghaoglu.

NATO zemlje su blokirale svoj vazdušni prostor za ruske avione koji su ranije prevozili turiste u Italiju, Španiju, Francusku, Grčku. Vodeći računa o nacionalnim interesima, iskusni turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je izbegao da napravi grešku i uvede sankcije Moskvi kako ne bi ugrozio ogromne poslove sa Rusima u građevinarstvu, trgovini, turizmu i energetici, a i kako bi mu bili dostupni ruski gas i nafta.

U NATO i Evropskoj uniji to mu nisu oprostili i često ga prozivaju zbog saradnje sa Rusijom, iako on ima stalne kontakte i sa Kijevom. Mnogi ga optužuju da je na taj način izdao saveznike, ali on na to odmahuje rukom. U optužbama je jedno vreme prednjačio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski („To su krvave ruske pare koje sada turisti troše u Turskoj”), ali je ubrzo spustio ton pošto je u međuvremenu shvatio da se tako ne može razgovarati sa Erdoganom koji se nalazi na čelu jedne od najmoćnijih država zapadne vojne alijanse. Pogotovo što se Ankara zalaže za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i osuđuje rusku aneksiju Krima.

Rusi se nisu zadovoljili samo boravkom na turskim plažama. Prema pisanju lokalnih medija, oni sve češće kupuju nekretnine u Anadoliji. To je za one koji imaju dublji džep očigledno postao unosan biznis. Tačnih podataka nema, ali se procenjuje da su se desetine hiljada Rusa privremeno ili stalno nastanile u Turskoj, najviše u Antaliji, Alanji i drugim mestima na obalama Sredozemnog mora. Oni sve češće kupuju stanove i kuće koje pretvaraju u manje hotele, hostele ili apartmane za izdavanje, berbernice, salone lepote i druge zanatske radnje, tvrdi Adlihan Dere, predsednik Udruženja trgovaca i zanatlija (AESOB). Neki od njih su zahvaljujući tome stekli i tursko državljanstvo, pošto su u nepokretnosti investirali više od 250 hiljada evra.

Istanbul je postao „prozor u svet” i za one koji putuju u zapadne zemlje. Oni u gradu na Bosforu na proputovanju ostavljaju mnogo novca na aerodromima, u hotelima i trgovinama.

Pojedine ruske i evropske firme, koje već dve godine ne mogu međusobno direktno da posluju, sada to rade preko Istanbula, odnosno zajedničkih poslovnih punktova u gradu na Bosforu.

„Mi smo postali most za poslovanje Zapada i Moskve”, tvrdi Mustafa Gultepe, iz Udruženja izvoznika Turske (TIM), prenose lokalni mediji.

Privrednici imaju svoju logiku, oni očigledno mnogo ne haju za političke igre između NATO-a i Moskve, njihovi interesi se često podudaraju. Ruske kompanije preko Istanbula pokušavaju da se domognu proizvoda koje poslednje dve godine ne mogu direktno da uvoze iz Nemačke, Francuske ili Italije. U tom biznisu interes su našli i turski privrednici, ali do kraja ne otkrivaju pojedinosti o tom posrednom poslovanju koje je na ivici zakona.



Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar