Koliko smo blizu kloniranju ljudi?

Doli je ušla u istoriju pre skoro tri decenije nakon što je klonirana na Roslin institutu u Edinburgu.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay

Klonirani rezus majmun preživeo je više od dve godine i doveo je do dragocenih uvida u naučni proces, smatraju stručnjaci. Samo jedan od 113 kloniranih embriona je preživeo.

Naučnici u Kini su koristili modifikovanu verziju iste tehnike koja je korišćena za stvaranje ovce Doli, prvog kloniranog sisara na svetu. Doli je ušla u istoriju pre skoro tri decenije nakon što je klonirana na Roslin institutu u Edinburgu.

Tim je rekao da iako je stopa uspeha proizvodnje održivih i zdravih klonova niska, manje od jedan odsto u ovom slučaju, to ipak gura napred razumevanje kloniranja primata.

Prve klonirane majmune na svetu, par identičnih dugorepih makaka, stvorili su pre šest godina isti istraživači, predvođeni Ćujan Sunom i Džen Liuom iz Kineske akademije nauka u Šangaju. Trebalo je 127 jajnih ćelija da bi na svet došla dva klonirana makakija.

U to vreme, istraživači su želeli da stvore populacije genetski uniformnih majmuna koji bi se mogli prilagoditi za istraživanje ljudskih bolesti.

To sve je pokrenulo etičko pitanje kloniranja ljudi.

Ali stručnjaci sada kažu da su ovi strahovi bili potpuno neosnovani i da je efikasnost procesa kloniranja i dalje niska.

Komentarišući nalaze dr Luis Montoliu, istraživač u Nacionalnom centru za biotehnologiju u Španiji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je: „I kloniranje makaka i rezus majmuna pokazuju dve stvari: prvo, moguće je klonirati primate. I drugo, ne manje važno, izuzetno je teško uspeti sa ovim eksperimentima, sa tako niskom efikasnošću – klonirati čoveka”, prenosi „Skaj njuz“.



Izvor:

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar