Pune ruke posla za psihologe i psihijatre: Svaki treći zaposleni muku muči sa PSIHIČKIM PROBLEMIMA

Od početka epidemije do sada veliki broj ljudi koji nisu imali prethodna psihička oboljenja javio sa pitanjem kako da se izbori sa stanjem u koje ih je promenjeni način života doveo

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: E-stock/ Konstantin Bačetić

Izolacija, strah od nepoznate bolesti, briga za zdravlje najbližih, kao i zebnja od gubitka posla naterali ljude da potraže pomoć psihijatra

U Srbiji je zbog korone čak 40 odsto više depresivnih, alarmantni su podaci Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”!

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Zbog socijalne izolacije u vreme pandemije, straha od nepoznate bolesti, brige za zdravlje najbližih, kao i zebnje od gubitka posla sve više ljudi traži pomoć psihologa i psihijatara. Uglavnom se žale, kažu lekari, na tugu, razdražljivost, nesanicu i anksioznost, pa su im stručna pomoć i terapija neophodni.

Stručna pomoć

Direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević” doc. dr Ivana Stašević Karličić kaže da se od početka epidemije do sada veliki broj ljudi koji nisu imali prethodna psihička oboljenja javio sa pitanjem kako da se izbori sa stanjem u koje ih je promenjeni način života doveo.

– Od 16. marta prošle godine, kada je osnovan besplatan telefonski servis, više od 12.500 građana zatražilo je pomoć, dok se još 11.000 javilo na liniju za prevenciju suicida. Češće su zvale žene, koje su upale u lakša ili teža depresivna stanja. Mnogima je smetalo što ne odlaze iz kuće na posao, drugi su se pak plašili odlaska bilo gde. Briga za najstarije članove porodice zatvorila je ljude u stanove, pa je ta izolacija dovela do usamljenosti – rekla je doc. dr Ivana Stašević Karličić i dodala:

– Bitka protiv koronavirusa i dalje traje, a kako očekujemo, masovna vakcinacija će nam pomoći da se u narednim mesecima koliko-toliko vratimo normalnom životu! Adaptacija je svojstvena ljudskoj ličnosti i za ljude koji su se prilagodili novonastaloj situaciji savet je da se drže zdravih životnih stilova – od ishrane do dovoljno sna, a svima kojima je potrebna pomoć na raspolaganju je naš besplatan telefonski servis 0800 309 309!

Neuropsihijatar dr Aleksandar Vujošević ističe za Informer da će tek sada psiholozi i psihijatri imati pune ruke posla, jer se ovakav način života i te kako negativno odražava na živote pojedinaca!

– Epidemija ne traje nekoliko nedelja, već u izmenjenim uslovima živimo više od 15 meseci. Čovek je socijalno biće i navikao je na socijalne kontakte, na druženja, zagrljaje, putovanja…. A od toga smo se suzdržavali zbog koronavirusa. Prvo smo imali policijski čas, vanredno stanje, zabranu kretanja. Onda je krenuo strah za svoje zdravlje, ali i zdravlje bližnjih. Panika da se ne zarazimo, nošenje maske, distanca, bežanje od ljudi… Mnogi su ostali bez posla. Sve je to svesno ili nesvesno uticalo na našu psihu i naše psihičko zdravlje. Da ne govorim o ljudima kojima je neko iz porodice ili bliže okoline preminuo zbog virusa. Stoga je sasvim očekivano što se drastično povećao broj građana koji se žale na depresiju i anksioznost – objašnjava dr Vujošević.

Povratak u normalu

Na pitanje koji su saveti za sve koji imaju bilo kakvih psihičkih tegoba doktor savetuje:

– Važno je da pre svega mislimo o sebi. Da se odmaramo, zdravo hranimo, čitamo, opuštamo se. Da razgovaramo sa bližnjima ako nas nešto tišti. Ukoliko se vakcinišemo i poštujemo mere, nema potrebe da živimo u strahu i panici od kovida. Potrebno je da sebe poštedimo loših informacija i vesti. Virus posustaje i samim tim polako možemo da počnemo da se vraćamo starim navikama i normalnijem načinu životu.

Svaki treći zaposleni “muči muku” sa psihom

Da je epidemija korone izazvala promene u životu i radu, govore i najnoviji rezultati istraživanja koje je uradio Savez samostalnih sindikata Srbije.

– Svakom trećem zaposlenom u Srbiji bilo je ugroženo mentalno zdravlje tokom pandemije, a posledice koronavirusa su najviše ostavile traga na psihi žena i zaposlenih između 35 i 50 godina, koji su najteže podneli sve negativne posledice koje je prouzrokovala pandemija. Pandemija je doprinela i dodatnom stresu na radu, što je prijavilo 63 odsto zaposlenih – pokazalo je ovo istraživanje.

Psihičke tegobe u poslednjih godinu dana

– Osećaj izolovanosti od drugih 53%
– Glavobolja 51%
– Nesanica 48%
– Stalni osećaj nervoze i napetosti 48%
– Tuga 43%
– Napad anksioznosti 25%
– Osećanje krivice 20%



Izvor: Informer

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar