Nova slika detinjstva, kroz strip: Dragana Radanović pobednik konkursa Ukrštene umetničke rezidencije

Ovo nije prvi put da se Dragana Radanović bavi dečijim iskustvom, problemima i traumama

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto/Pixabay.com

Prva rezidentkinja Kuće autora u Angulemu u Francuskoj, u okviru konkursa Ukrštene umetničke rezidencije između Srbije i Francuske u oblasti stripa, biće strip autorka mlađe generacije Dragana Radanović (1989).

Nakon što se našla u užem izboru među 23 prijavljena kandidata iz Srbije, nju je odabrala stručna komisija u Francuskoj uz naročite pohvale za priču i ugao kojim je autorka odabrala da je ispriča.

Dragana je za konkurs prijavila projekat “Nova slika detinjstva – eksperimenti” koji istražuje konstrukciju detinjstva u stripovima i pronalazi nove načine pripovedanja o tom životnom periodu.

Svojevrsni vremeplov: Svedočite rađanju srpske države uz novu knjigu Marka Aleksića (FOTO)

Svoj nagrađeni projekat “Nova slika detinjstva – eksperimenti” zasnovala je na četiri kratka grafička narativa smeštena u detinjstvo – o školovanju pre NATO bombardovanja 1999. godine, najdužem raspustu u životu za vreme bombardovanja, svrsi skloništa u dečijem svetu i odnosu između odraslih i dece u ovom periodu.

Svaki narativ će biti priča za sebe, viđena kroz perspektivu devetogodišnjeg deteta.

Ovo nije prvi put da se Dragana Radanović bavi dečijim iskustvom, problemima i traumama.

Grozon i Prutko vas vode u novu avanturu: Obradujte mališane novim ilustracijama o omiljenim junacima (FOTO)

“Projekti na kojima sam radila u LUCA Sćool of Arts u Briselu su me postepeno vodili ka temi detinjstva koju trenutno istražujem na doktorskim studijama. Autori se često kriju iza dečijih likova i tako nameću publici svoje ideje o tome šta detinjstvo jeste ili bi trebalo da bude. Vrlo često, zato što naše društvo veruje da detinjstvo ne bi trebalo da sadrži nevolje, izbegavaju se teške teme. Ali u slučaju moje generacije u Srbiji, teška situacija je bila deo naše stvarnosti“, zaključuje Radanović

“U istraživačoj fazi sam zamolila ljude da mi pošalju njihova iskustva za vreme bombardovanja i primetila sam nešto zanimljivo. Oni koji su za vreme bombardovanja bili odrasli uvek su pričali o čekanju u redovima, nedostatku osnovnih životnih namirnica, noćima provedenim u skloništu, ali moja generacija je tada stvari videla drugaččje”, navodi ona.

“Bombardovanje je za one koji su tada bili deca bilo najduži letnji raspust u životu, bili su slobodni da rade stvari koje su ih oduvek zanimale, ai kao najvažnije što većina pamti je da smo se tada stalno igrali zajedno. Moje sećanje na bombardovanje i moje odrasle ideje o bombardovanju zaista su bile različite. Želela sam da izbegnem tu razliku i da pustim svoje likove da prikažu bombardovanje iz svoje, dečije perspektive“, obrazlaže dalje autorka projekta.

Ni Stiven King nije ostao imun: Zbog epidemije morao da menja radnju romana (FOTO+VIDEO)

Dragani Radanović ovo neće biti prvo iskustvo sa Angulemom.

Tamo je pre dve godine boravila na čuvenom festivalu stripa, najvećem te vrste u Francuskoj.

“Tada sam prvi put posetila izložbu rezidenata i videla radove Nine Bunjevac, koja je u to vreme boravila u Kući autora. Pomislila sam kako je to nedostižno za mene ali me je život demantovao. Raduje me što ću se posvetiti isključivo izradi stripa i što za vreme rezidencije neću morati da razmišljam o svakodnevnim egzistencijalnim problemima. Rezidencijalni boravak u Angulemu omogućiće mi da se potpuno posvetim poboljšanju svog umetničkog rada, što bi bez ovakve prilike bilo nemoguće”, kaže Radanović.

Valjarević o pandemiji i pisanju u izolaciji: “Sve što je nametnuto ne može da bude udobno” (FOTO)

Premda je formalno obrazovanje u domenu stripa započela 2017. godine kada odlazi na doktorske studije u Belgiji pri KU Luven, prethodno je završila i Animaciju i vizuelne efekte na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Tokom studija u Belgiji provela je mnogo vremena čitajući teorijska istraživanja o stripu, a imala je prilike da vidi i mnoge eksperimentalne pristupe, te da bude uključena u različite radionice na tom polju.

“Nikolas Verstapen se u svom istraživačkom radu bavi eksperimentima u stripu i imala sam čast da budem učesnik u njegovoj eksperimentalnoj strip laboratoriji sa još 20 mladih strip umetnika iz celog sveta. Tokom ove laboratorije sam uvidela da su mogucćnosti za inovativnost u stripu beskrajne i volela bih da probam neke od ovih eksperimenata i da sarađujem sa kolegama u Srbiji i Belgiji. Da bi eksperimentalni pristup i umetnički aspekti stripa mogli da budu prihvaćeni, po mom mišljenju, društvo mora prvo da razvije afinitet prema stripu, a to je provereno mogucće uz pomoc? tradicionalne forme“, pojašnjava ona.

Da li ste znali? Branko Radičević je pesmu “Molitva” napisao na Uskrs

Domaću strip scenu Dragana Radanović najviše prati putem interneta i društvenih mreža, a kao naročito značajne ističe Balkansku smotru mladih strip autora u Leskovcu, Nova Festival u Pančevu, Salon stripa.

“Raduje me da se, uporedo sa naporima da evropska scena stripa prepozna ženske autore, taj pokret odvija i u Srbiji“, naročito naglašava ona, i kao pozitivan primer navodi izložbu “Ona se budi” održanu prošle godine u Francuskom institutu u Beogradu.

Među domaćim autorima, najviše ju je inspirisao rad Aleksandra Zografa i njegova knjiga “Regards from Serbia”, jer i sama nastoji da se u svom radu bavi običnim ljudima u neverovatnim situacijama. Dodaje da je inspiriše i Bob Živković sa svojim jedinstvenim pogledom na svet.

Šta budućnost ratovanja donosi? Otkrijte u novoj knjizi Pola Šara “Vojska bez vojnika“ (FOTO)

“Prošle godine sam na fakultetu pisala esej na temu “Strip kao kulturno nasleđe u Srbiji” i tek tada sam shvatila koliko dugu tradiciju stripa ima Srbija. Svi mi učimo da je Jovan Jovanović Zmaj poznati dečiji pesnik i lekar, ali malo ko zna koliko je bio značajan za razvoj stripa. I to je samo jedno od imena koje mi sada pada na pamet, a ima ih jako mnogo! A ako iz prošlosti zavirimo u sadašnjost, radovi autora stripova iz Srbije se izdaju svuda u svetu. Neki naši umetnici su poznatiji u inostranstvu nego u Srbiji. Da bi se to promenilo potreban je sistemski rad na promociji stripa. Sjajne autore i stripove već imamo, a bilo bi dobro kada bismo pronašli način da im omogućimo da se posvete isključivo stripu, dok pararelno radimo na promociji stripske tradicije u samoj zemlji”, zaključuje Dragana Radanović.

Pratite nas i putem iOS i  android aplikacije – Objektiv.rs



Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar