Mere uvedene zbog pandemije korone, pogotovo zatvorenost u četiri zida, nisu uticale samo na psihičko zdravlje ljudi, već i na čulo vida.
Zbog ograničenog kretanja, izbegavanja kontakta, uvođenja rada od kuće i onlajn nastave, mnogi su vreme provodili ispred računara ili gledali u mobilne telefone i tablete.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Najnovija istraživanja u Holandiji i Kini otkrivaju pojavu kratkovidosti, pre svega kod dece, a fenomen nazivaju “karantinska kratkovidost”.
Najmlađi najviše pogođeni
Podaci o 120.000 mališana u Kini (starih od šest do 13 godina), pokazaju drastičan rast broja slučajeva kratkovidosti u 2020. godini.
Kod dece, između šest i osam godina, brojka je čak tri puta veća nego 2019.
U kineskoj studiji se navodi da se u toj starosnoj grupi, vid u proseku pogoršao za -0,3 (dioptrija).
Razmak i dnevno svetlo pomažu
Rizik od kratkovidosti se smanjuje ako ne gledamo predugo u predmet (u neposrednoj blizini), bilo da je reč o knjizi ili telefonu.
Odlučujući faktori su udaljenost, redovno skretanje pogleda i gledanje u daljinu.
Rizik se smanjuje i češćim boravkom napolju. U sobi je jačina svetla u proseku 300 do 500 luksa, a u prirodi i do 100.000.
Istraživanja u Skandinaviji pokazuju da se kratkovidost pogoršava tokom godišnjih doba sa manje dnevnog svetla.
Gledanje u ekran
Prekomerno korišćenje elektronskih medija, prema mišljenju naučnika, može da izazove i “zamagljen” pogled. A, ako to radite uveče – i nesanicu.
“Visoki udeo plavog svetla na ekranima sprečava lučenje hormona melatonina, koji čoveka čini pospanim”, kaže profesorka Nikol Eter iz Univerzitetske poliklinike Minster.
Ona savetuje da se ne gleda u ekran, barem dva sata pre spavanja.
Komentari (0)