ISPLIVAO DOKAZ

Ovaj čovek je IZDAO Srbe u Krajini? Radio je kao hrvatski špijun, zbog njega je Knin PAO (DOKUMENT)

Ovo su novi detalji koji su se pojavili posle dvadeset i pet godina

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Printscreen

Mirko Rašković, koji je svojevremeno istupio iz Samostalne demokratske srpske stranke – SDSS, tokom rata je za hrvatsku stranu prikupljao podatke o srpskoj vojsci o čemu postoji zvaničan dokument SOA.

Ovo se navodi u dokumentu SOA (Sigurnosno-obaveštajna agencija) koji nema oznake tajnosti, a koji je potpisao tadašnji direktor agencije i aktuelni predsednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Ovaj dokument bio je osnov za Raškovićevu penziju hrvatskog ratnog veterana.

Karamarko se svojevremeno branio tvrdnjom da nikada nije potpisao uverenje o Raškovićevom ratnom putu.

– Ovde nije presudno ko je šta potpisao, već da li je neko u odsudnom času radio za Hrvatsku ili protiv nje. Ovde je reč o tome da neko obaveštajnu delatnost u prošlosti i hrabrost i lojalnost jednog čovjeka prema hrvatskoj državi jeftino koristi u dnevno-političke svrhe – ocenili su tada iz HDZ-a.

U Kninu je Mirko Rašković radio kao pomoćni mašinovođa u Železnici. Kako je to bilo vreme kad je vlast pripadala radništvu, Mirko je karijerno perfektno oplodio svoju startnu poziciju drugog čoveka Lokomotive. Kao član Komunističke partije dospeo je u Split i onde bio jedan od glavnih ljudi u Zajednici opština. Dakle, da interpretiramo, Mirko Rašković je pre rata bio jedan od glavnih političara u Dalmaciji! Rat ga je i zatekao u Splitu, ali brzo odlazi u Knin. Navodno je onde vodio ratnu kasarnu Stara straža. S Olujom odlazi u Beograd, no vraća se prvi, već 1996. godine. Ponovo se uselio u svoj stari stan kojem nije falila niti utičnica sa zida.

Tokom Oluje sa samog zapovednog vrha naloženo da se taj stan posebno čuva. Kao njegove ratne političke veze danas se spominju Boljkovac i Jarnjak.

Nakon rata Rašković je sazreo u najvažnijeg i najmoćnijeg Srbina u Kninu i okolnim selima. To se u javnosti nije tako percipiralo, ali je život na terenu bio upravo takav. Prvo je onim Srbima koji su se odlučili vratiti pomagao u tom realnom životu. Stariji ljudi u okolnim selima su se prvi vratili, a kasnije su s povratkom počeli i neki kninski Srbi. Mirko im pomaže u ostvarivanju prava, a onda i oko svakodnevnih životnih potrepština: nabavci drva, hrane, lekova… Građanima srpske nacionalnosti u tom kraju nemoguće se zaposliti bez Mirka Raškovića. Tamo se u javnoj službi i javnim preduzećima zapošljava po nacionalnom ključu. Pa tako, recimo, od petero zaposlenih troje ili četvoro su Hrvati, a dvoje ili jedno Srbi. Ove prve je blagoslovljavala Josipa Rimac, a ove druge Mirko Rašković. Srbi bi pohodili Mirka Raškovića kao plemenskog poglavicu ili “don padronea” prominentnog sicilijanskog sela.

Od samog hrvatskog republičkog početka, Mirko Rašković je igrao s HDZ-om. Takva je tamošnja politička realnost jer pragmatična politika za srpsku manjinsku zajednicu može se voditi samo uz stranku na lokalnoj gradskoj i županijskoj vlasti. Iz tog saveza je Rašković crpeo svoju moć.

I potom je po stranačkoj direktivi svog SDSS-a Rašković to morao raskinuti i pristati na politički dil Milorada Pupovca sa SDP-om. Dil koji je Pupovac sklopio zbog pragmatičnosti srpske zajednice u Zagrebu. Kako da Rašković pristane na to? Puteve po selima mu asfaltiraju lokalna putarska preduzeća, ljude uglavnom zapošljava po lokalnim javnim ustanovama ili poduzećima, život žive u tom lokalnom kontekstu. Od državne vlasti ni Mirko Rašković ni kninski Srbi nemaju hljeba, a Milorada Pupovca u svom gradu vide jako retko.

Mirko Rašković je dovitljivi lokalni političar. Maher kombinatorike i sitnog veza. O toj politici se ne uči na fakultetima političkih nauka niti se ona kao takva percipira na HTV-ovom “Otvorenom”. Kažu za njega da je na svakim izborima do sada tačno znao s koliko glasova barata.



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (28)

  1. Recimo do kraja 1991. samo iz grada Osijeka izbjeglo je u druge dijelove Hrvatske i u druge zemlje oko 70.000 stanovnika (od 100.000) jer je grad više mjeseci bio izložen svakodnevnom granatiranju, a nakon pada Vukovara prijetio je i pad Osijeka. Istina je, oni nominalno nisu protjerani nego izbjegli, ali i krajinski Srbi nominalno nisu protjerani nego su po naredbi kninskih vlasti izbjegli pred Olujom. Ne možemo za "svoje" primjenjivati jedno mjerilo a za "tuđe" drugo.

    Odgovori
  2. Нема ни једна државна школа на турском језику у Немачкој. У Летонији живи 60% Летонаца и 40% Руса, и замисли, Русима који не говоре летонски неће да дају пасоше ни личне карте. Имају привремена документа (тридесетак година) са којима не могу ништа да раде. Иначе, све што је Крсто написао је глупост. 400.000 Хрвата? У Крајини? Па то би значило да су Срби у Крајини били мањина која је протерала већину, јер је Срба било 250.000. Милошевић затварао школе на албанском? У време док је РТС три пута дневно емитовао "Лајмет"? "Балкански касапин" је пропаганда. Милошевић је само и искључиво искасапио Србе....

    Odgovori

Ostavite komentar